Ćiril Metod Iveković: Mapa fotografija iz Dalmacije
Ćiril Metod Iveković (Klanjec, 1864. - Zagreb, 1933.) značajni je hrvatski arhitekt.
Rođen je u Klanjcu kao prvo od jedanaestero djece (mlađi brat Oton Iveković postao je poznati slikar). Nakon školovanja u Hrvatskoj otišao je na Višu obrtničku školu u Beču koju je završio 1884. godine.
Po povratku je pod nadzorom Hermanna Bolléa vodio klesarske radove na restauraciji zagrebačke katedrale i gradnju grkokatoličke crkve na Gornjem gradu. Ujesen 1886. odlazi na Akademiju likovnih umjetnosti u Beču gdje je 1889. diplomirao arhitekturu.
Po završetku studija je 1890. dobio mjesto samostalnoga arhitekta pri Zemaljskoj vladi u Sarajevu te je u Bosni i Hercegovini ostvario nekoliko arhitektonskih projekata.
Najplodnije i najzanimljivije Ivekovićevo razdoblje počinje 1896. godine kad je imenovan za arhitekta bogoštovnih zgrada kod Dalmatinskog namjesništva u Zadru. U četvrt stoljeća koje je proveo na tom mjestu, osim arhitekturom bavio se i arheologijom te konzervatorskim i restauratorskim radovima.
Po završetku Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, kada je Zadar došao pod vlast Italije, Iveković se vratio u Zagreb. Postao je profesor arhitekture na Visokoj tehničkoj školi, a od 1922. i akademik. Umro je iznenada u Zagrebu 1933. godine.
Izuzetno je važan Ivekovićev konzervatorsko – restauratorski rad, o kojem je objavio i niz članaka u tadašnjim hrvatskim i austrijskim časopisima.
Tijekom namještenja kod Dalmatinskog namjesništva u Zadru, Iveković je proputovao cijelom Dalmacijom. Konzervatorske radove koje je vodio ili nadgledao odlično je dokumentirao i snimio mnoštvo fotografija naših starina.
Od 1910. do polovice 1920-ih objavio je osam mapa fotografija dalmatinske spomeničke i graditeljske baštine, prikupljenih pod imenom Dalmatiens Architektur und Plastik. Drugo izdanje iz 1927. pod naslovom Bau und Kunstdenkmale in Dalmatien, podijeljeno je u šest mapa u obliku monografija gradova (Zadar, Šibenik, Trogir, Split, Dubrovnik te otoci Rab, Hvar i Korčula), a sadržava i dokumentaciju o spomenicima, upotpunjenu Ivekovićevim nacrtima nastalima za njegovih konzervatorskih istraživanja. Te mape predstavljaju najpotpuniji onodobni materijal za proučavanje arhitekture u Dalmaciji, pa su i danas iznimno vrijedan izvor za uvid u nekadašnje stanje.
Akademija je u posjedu Ivekovićevih mapa o Dubrovniku, Trogiru i otocima (format 30x40 cm; naklada Schroll, Beč;1927.).
Arhiva
Ćiril Metod Iveković
