Hana Belobrk: „Dijalog s ulicom“
Galerija Šira poziva vas na otvorenje samostalne izložbe radova Hane Belobrk, alumne Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, pod nazivom „Dijalog s ulicom“.
Otvorenje izložbe održat će se u četvrtak, 17. rujna 2026. u 19 sati u Galeriji Šira.
Iz predgovora izložbe
Ciklus radova umjetnice Hane Belobrk pod nazivom „Dijalog s ulicom“ sastoji se od nekolicine slika srednjih i manjih formata nastalih u tehnici ulja na platnu te site-specific radova za određen prostor u kojem izlaže. Radovi su nastajali tijekom 2024. i 2026. godine kao dio diplomskog rada istoimenog naziva, s kojim je umjetnica diplomirala na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci.
Svoje ideje razvijala je kroz istraživanje različitih teorija o javnim i privatnim prostorima i njihovoj povezanosti s ljudima koji svojim bivanjem doprinose dinamici tih prostora. Proces stvaranja ovih radova nastavio se s idejom hodanja, koje je ciljano utoliko što u hodanju, koje čini nužni dio njezine svakodnevice, svjesno obraća pažnju na prirodu, ljude, arhitekturu i svaki dio gradskog organizma.
Motivi se pojavljuju spontano. Umjetnica je u ulozi flanerice, vodeći se teorijom hodanja, s jedinstvenim ciljem usporavanja, primjećivanja i osluškivanja. Upravo to usporavanje dovodi do trenutaka u kojima uočava dostavnu službu u jutarnjim satima, svjetlo koje pada na prijateljicu u kafiću ili osmijeh koji dijeli s majkom na blagajni dućana.
Svjesna potencijalnog propuštanja i zaboravljanja, važne trenutke bilježi mobilnom kamerom i time stvara predložak koji kasnije postaje slika, a taj proces bilježi u formi dnevničkog zapisa.
U slikanju se koristi starim platnima čime njeguje svoju potrebu da reciklira, a takvo platno pruža joj staru teksturu i boju, čime ostvaruje svoj naum da svoju sliku „gradi“. Za konačni rezultat dobivamo slike koje pružaju identičnu atmosferu njezina iskustva, dajući nam da osjetimo toplinu kafića, vlažnost hladnog zimskog zraka ili uzbuđenje i živost jedne tržnice.
Prostor je za nju mjesto beskrajnih mogućnosti, koje se razlikuju od čovjeka do čovjeka, stvarajući niz momenata koji taj prostor čine bogatijim, odbijajući njegovu zadanu dinamiku. U tom se kontekstu vodi i teorijom o uličnoj umjetnosti Michela de Certeaua, koji smatra da prostor ne mora nužno biti strogo zadan, već je podložan ljudskom iskustvu i time otvara prostor da uličnim intervencijama ostavljamo vlastiti trag na već definiranoj građevini.¹
Time se stvaraju i nove mogućnosti za reinterpretaciju, koje konačno dovode do otvorenog mjesta dijaloga da propitkujemo gdje i kako živimo.
Svojim radovima Hana Belobrk daje pogled u svoj um, svoje emocije, ali nas potiče da i sami zastanemo i obratimo pažnju na svoju okolinu i time usporimo koliko god možemo u svijetu u kojem užurbanost više nije dovoljno jak termin za to kako živimo.
Nikolina Vučković
O načinu slikanja
„U duhu tradicionalnog slikarstva, radove na platnima započinjala sam slikati s lazurnim slojevima boje, gradeći elementarne likovne odnose, a pritom zadržavajući svježinu nanosa i intenzitet kolorita. U kasnijim fazama izvedbe slike, nakon što su crtež, volumen motiva i prostor slike konkretizirani egzaktnim tonskim i kolorističkim odnosima, sve gušći nanosi boje prelazili su u gotovo impresionističke mrljice i kratke, suzdržane poteze pokrivne uljane boje.
U medijskom smislu sam se na taj način djelomično oslonila na impresionističku metodu gradnje slike koja mi je omogućila da se usredotočim na svjetlosne i kolorističke odnose, prisvajajući dokumentarni duh impresionizma. Stilski odabir citiranja impresionističkog poteza kista i načina izvedbe slike u vlastitim radovima proizašao je iz zajedničke fascinacije s dokumentiranjem i istraživanjem fenomena luminiscencije u svakodnevnim scenama i pridavanjem važnosti subjektivnom doživljaju kao lirskom temelju slikarske interpretacije motiva.“²
Iz diplomskog rada Hane Belobrk, „Dijalog s ulicom: propitivanje javnog i privatnog u mediju slike“, str. 21–22, 2025.
O autorici
Rođena u Koprivnici 2000. godine, Hana Belobrk vizualna je umjetnica sa sjedištem u Zagrebu koja primarno djeluje u mediju slikarstva.
Godine 2025. diplomirala je slikarstvo na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci pod mentorstvom prof. art. Emilije Duparove.
U svom radu istražuje odnos osobnog iskustva i urbanog prostora. Uz slikarstvo, bavi se filmom i dokumentarnim formatima. Sudjelovala je na brojnim skupnim izložbama, studentskim bijenalima i street art festivalima u Hrvatskoj i regiji te razvijala vizualne identitete za glazbene festivale i bendove.
Od 2025. godine članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika.
Posjet izložbi
Izložbu „Dijalog s ulicom“ u Galeriji Šira možete pogledati do 2. listopada 2026.
Radno vrijeme Galerije Šira:
- ponedjeljak – petak: 9–16 h
- ponedjeljak – petak: 18–20 h
- subota: 11–16 h
Pratite nas na web stranici te Facebook i Instagram profilu Galerije Šira:
Web stranica: www.shira.alu.hr
Facebook: Galerija Šira
Instagram: @galerijashira
Bilješke
1. Francuski teoretičar Michel de Certeau u djelu „Praksa svakodnevnog života“ razlikuje dva pogleda na hodanje, od kojih je jedan onaj stvarni, gdje pješaci, hodajući ulicama i lutanjem, stvaraju vlastitu viziju grada i time se, opirući se urbanističkoj kontroli, njime koriste na vlastiti način.
2. „U duhu tradicionalnog slikarstva, radove na platnima započinjala sam slikati s lazurnim slojevima boje, gradeći elementarne likovne odnose, a pritom zadržavajući svježinu nanosa i intenzitet kolorita. U kasnijim fazama izvedbe slike, nakon što su crtež, volumen motiva i prostor slike konkretizirani egzaktnim tonskim i kolorističkim odnosima, sve gušći nanosi boje prelazili su u gotovo impresionističke mrljice i kratke, suzdržane poteze pokrivne uljane boje. U medijskom smislu sam se na taj način djelomično oslonila na impresionističku metodu gradnje slike koja mi je omogućila da se usredotočim na svjetlosne i kolorističke odnose, prisvajajući dokumentarni duh impresionizma. Stilski odabir citiranja impresionističkog poteza kista i načina izvedbe slike u vlastitim radovima proizašao je iz zajedničke fascinacije s dokumentiranjem i istraživanjem fenomena luminiscencije u svakodnevnim scenama i pridavanju važnosti subjektivnom doživljaju kao lirskom temelju slikarske interpretacije motiva.“
Iz diplomskog rada Hane Belobrk, „Dijalog s ulicom: propitivanje javnog i privatnog u mediju slike“, str. 21–22, 2025.
