ODSJEK ZA KONZERVIRANJE I
RESTAURIRANJE UMJETNINA

Slika 1.
Sv. Petar - Stanje prije radova

Slika 2.
Sv. Petar - Stanje nakon radova

Konzervatorsko-restauratorski radovi na ikoni „Sv. Petar“ i pregled  metoda restauriranja drvenog nosioca kroz povijest

Diplomski rad, Maja Sučević Miklin

Mentorica: doc. mr. Tamara Ukrainčik

Komentor: doc. mr. Andrej Aranicki

Datum obrane: 5. lipnja 2012.

Sažetak

Diplomski rad obuhvaća konzervatorsko-restauratorske radove na ikoni „Sv. Petar“

s naglaskom na dilemu uklanjanja izvornog laka i prenamjene poprečnih letvi kako bi istovremeno bile funkcionalne, a zadiranje u drvenu građu bilo minimalno.

Iako, potpuno uklanjanje laka prvobitno nije planirano, taj postupak se pokazao kao dobro riješenje u slučaju ikone „Sv. Petar“. Boje koje su bile vizualno izmjenjene tamnim i požutjelim lakom sada dolaze do izražaja i time je slici vraćen prvobitni izgled, a uklanjanjem neadekvatnih zahvata ponovno je postignuta izvorna estetska cjelina.

Tijekom radova otkriveno je kako je crni premaz na slikanom sloju duž spoja dasaka nosioca, najvjerojatnije nastao kao naknadna intervencija na poleđini ikone.

Daske nosioca su ponovno spojene tako da je ostavljen blago zakrivljeni oblik nosioca, a korišteni materijali su u skladu s dobro kontroliranim mikroklimatskim uvjetima u koje ikona odlazi. Problem nefunkcionalnih ravnih poprečnih letvi riješen je tako da je poštivana recentna etika struke pri čemu je izvorna građa nosioca sačuvana, a preinake su svedene na minimum.

Analize slikanog sloja i osnove prijenosnim spektroskopskim RFA uređajem dale su rezultate koji odgovaraju tradicionalnim materijalima korištenim pri obradi drvenog nosioca za slikanje i odgovaraju slikarskoj paleti korištenoj u 19. stoljeću. Analizom nosioca otkriveno je da se radi o drvu lipi, često korištenog u slikarske i kiparske svrhe. Tankoslojnom kromatografijom utvrđeno je da se radi o damar smoli odnosno tradicionalnom materijalu, često primjenjivanom za lakiranje slika, ponajviše uljanih.

Nakon provedenih povijesno-umjetničkih i laboratorijskih analiza, ikona je okvirno smještena u vrijeme i prostor, točnije u srpsko sakralno slikarstvo 19. stoljeća; a daljnja istraživanja dovela su do zaključka o tehnici kojim je ikona naslikana.

Provedena su i ekperimentalna istraživanja oštećenja na probnim pločicama te su time predočeni ambijentalni uvjeti u kojima se ikona nalazila prije nego li je dospjela u privatno vlasništvo.

Povijesnim pregledom metoda konzerviranja i restauriranja drvenog nosioca izložene su neke od najinvazivnijih do posve neinvazivnih metoda, a time i najetičnijih postupaka na drvenom nosiocu koji su nastali zbog stalnog problema rada drva te kojima se željelo riješiti sve strukturne probleme koji se vežu za drvene nosioce: uvijanje, pucanje i napad insekata.