ALU - INFORMACIJE - Dnevne;;informacije i;;obavijesti

U četvrtak 28. listopada u 19h u akt sali na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (Ilica 85) kreće pilot izdanje serije razgovora na temu umjetničkog istraživanja. Projekt je iniciran unutar remote.lab platforme te zamišljen kao otvorena diskurzivna forma koja uključuje pozvane autore, publiku te izvedbene i materijalne elemente izložbe. Ideja projekta slijedi nekoliko općenitih načela:

Umjetničko djelo nije u fokusu razgovora, već materijalni procesi, koncepti i modeli proizvodnje znanja u pozadini djela.
Nikada se ne razgovara isključivo o jednoj praksi ili autorici/autoru. Uvijek su pozvane barem dvije autorice/autora, čije se prakse dovode u određene relacije.
Događaj uključuje fizičke objekte/umjetnička djela, ali kao alate diskusije - fragmentirane, slomljene, medijski posredovane ili terminalno nedovršene.
Događaj je prilagođen online streamingu, ali se prvenstveno odvija u fizičkom prostoru, s prisutnim autorima i publikom.

Serija razgovora nema čvrstu strukturu niti teme. Svaki se razgovor temelji na skupu pojmova koji proizlaze iz praksi pozvanih autora. Behzad Khosravi Noori (Švedska, Iran) i Marko Tadić (Hrvatska), prvi pozvani autori u seriji, razgovarat će o vlastitim praksama kroz sljedeće pojmove:

povijesni otpad - povijesni arhiv
iskapanje - bricolage
model - igračka - igra
ritam - (a)temporalnost
mikropovijesti - svakodnevica
utopija - hiperpolitika
navigirati - animirati - pisati

Inicijator programa te moderator prvog izdanja je Nikola Bojić. Projekt se odvija uz podršku Slikarskog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Razgovor će se odvijati na engleskom jeziku, a prijenos uživo moći će se pratiti na facebook profilima Istraživačkih praksi u umjetnosti, dizajnu i arhitekturi; Akademije likovnih umjetnosti; Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Galerije Greta.

Behzad Khosravi Noori (Teheran, 1976.) je studirao film na Sveučilištu Tarbiat Modaress u Teheranu i umjetnost u javnom prostoru u Konstfacku u Stockholmu. Doktorirao je na KTH Royal Institute of Technology u Stockholmu. U svojoj umjetničkoj praksi utemeljenoj na istraživanju, Khosravi Noori naglašava mikropovijesti i narativne strategije društveno-političkih miljea vidljivih kroz film i temporalne medije. Njegovi radovi istražuju povijest Globalnog juga, pitanja ljudskog rada i sredstava za proizvodnju, te povijest političkih odnosa koji su se javljali u opoziciji spram binarne podjele istoka i zapada tijekom Hladnog rata. Analizira suvremenu povijest kako bi prizvao sjećanja onkraj granica, istražujući zaplete i pitanje ne/svrstanosti sjećanja. Behzad Khosravi Noori koristi osobno iskustvo kao odskočnu dasku kako bi umjetničkim istraživanjem uspostavio hipotetički odnos između osobnih sjećanja i značajnih globalnih događaja, odnosno, kako bi kroz sagledavanje mikro- i makro-povijesti postavio pitanja poput: što se događa s narativom kad pređe granicu? ili: kakva je budućnost naše kolektivne prošlosti? Godine 2020. imao je samostalnu izložbu "Profesor Baltazar i Spomenik nevidljivom građaninu" u HDLU u Zagrebu, a 2021. predstavio je projekt "Brijuni – pokušaj prizivanja mrtvih" (u koautorstvu s Magnusom Bärtåsom) u Galeriji Nova u Zagrebu. Izlagao je u sklopu Bijenala umjetničkih susreta u Temišvaru (2019.) te rezidencijalnog programa Uralskog industrijskog bijenala u Jekaterinburgu (2021.). Njegove ranije izložbe uključuju: Pristup Utopiji, Venice Bienale, Istraživački paviljon (2017.); Kratka priča o mački, Tranzit Iash, Rumunjska (2017.); Oko, Kulturni centar Khalil Sakakini, Ramallah (2017.); Galerija Aran, Teheran, Život itineranta kroz rupu (2016.); Skånes konstförening, Lund (2016); Incandescence, Tensta Konsthall, Stockholm (2014.); Vibration, Tensta Konsthall i Konstfack, Stockholm (2013.), The Black eyes of Bruce Lee, MKC, Stockholm (2012.).

Marko Tadić (Sisak, 1979.) je studirao slikarstvo na Accademia di Belle Arti u Firenci. U fokusu njegove umjetničke prakse su svakodnevica i utopije socijalističkog modernizma koje pripovijeda kroz brikolaže predmeta i arhivskih fragmenata često pronađenih na buvljacima. Dobitnik je brojnih umjetničkih nagrada (2015. nagrada Vladimir Nazor za najbolju izložbu, 2012. nagrada za najbolji dizajn na festivalu hrvatske animacije FHAF, 2010. treća nagrada na izložbi T-HT u MSU u Zagrebu i 2008. godine nagrada Radoslav Putar za najboljeg mladog suvremenog umjetnika). Sudjelovao je u rezidencijalnim programima u Helsinkiju, New Yorku, Los Angelesu, Frankfurtu Am Maenu i Beču. Njegovi su filmovi prikazani na mnogim međunarodnim festivalima animacijskih filmova i na eksperimentalnim filmskim festivalima, a radovi izloženi na mnogim samostalnim i grupnim izložbama širom svijeta. 2017. godine je s Tinom Gverović predstavljao Hrvatsku na 57. Venecijanskom bijenalu. Docent je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te predaje na Nuova Accademia di Belle Arti (NABA) u Milanu.

Nikola Bojić (Split, 1986.) je istraživač usredotočen na odnos prostora, tehnologije i budućnosti. Diplomirao je povijest umjetnosti i muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te završio poslijediplomski studij na Graduate School of Design pri Sveučilištu Harvard. Svoja istraživanja, kustoske i umjetničke projekte prezentirao je na brojnim međunarodnim konferencijama i izložbama, najrecentnije u ZKM-u, Karlsruhe; Moderna Museetu, Stockholm; na Milanskom trijenalu, te Taipei i Venecijanskom bijenalu. Kao predavač na School of Architecture + Planning na Sveučilištu MIT, razvio je kolegij na temu odnosa umjetnosti i tehnopolitika modela i modeliranja. Objavio niz stručnih i znanstvenih članaka, knjigu umjetnika Excavations: The Sinking Gardens, te je bio gostujući urednik 96. broja časopisa Život umjetnosti koji se bavio problematikom teritorija i mapiranja. Trenutno je asistent na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i pridruženi istraživač na programu Art, Culture and Technology na MIT-u, gdje je uključen u Climate Visions – laboratorij koji djeluje na razmeđu umjetnosti, tehnologije i klimatskih promjena.