Ana Mušćet ALBEDO

Izložba Ane Mušćet "Albedo" Galerija Matice hrvatske otvorenje 10. prosinca u 19 sati

Izložba je otvorena od 10. do 17. prosinca 2022.

10–17. prosinca 2022.

KUSTOSI: VANJA BABIĆ I NEVA LUKIĆ

Njemački povjesničar Reinhart Koselleck dotaknuo se tri međusobno povezana pitanja: koga, odnosno što treba zapamtiti i na koji način? Koja su to rješenja za uspostavljanje reda potrebnog za nastavak života u miru - istaknuto je pitanje o složenosti procesa memorijalizacije, koju suvremenost sjećanja uspostavlja u sinkronoj prisutnosti protusjećanja. Konceptualna povijest bavi se evolucijom paradigmatskih ideja i sustava vrijednosti tijekom vremena, u kojoj se društvena povijest identificira kao sva povijesna refleksija koja je dužna započeti s razumijevanjem povijesno uvjetovanih kulturnih vrijednosti i praksi u njihovim određenim kontekstima tijekom vremena, a ne samo kao nepromjenjive ideologije ili procese. Francuska povjesničarka Françoise Choay pojam spomenika tumačila je kao rješenje koje se javlja kao oblik obrane od traume postojanja, kao "protuotrov za" entropiju rastapajućeg djelovanja vremena na sve stvari prirodne i umjetne, a koji nastoji pritom umiriti naš strah od smrti i uništenja. Privremena intervencija umjetnice Ane Mušćet u Galeriji Matice hrvatske nastavak je njezina istraživanja koje posljednjih godina sustavno provodi na temu nasilno odvedenih osoba tijekom rata 90-ih, s posebnim osvrtom na područje Vukovarsko-srijemske županije. Zadirući u tijelo Galerije ispod razine zemlje, umjetnica aktivira i intenzivira opažaje, manipulirajući materijalom i uspostavljajući broj mjere reflektirajuće s površine, za ovu priliku, na stijenu Galerije umetnutog plašta.

Intervencija Albedo sastavni je dio materijala priređenih za medij filma istoga naziva, baziranog na foto i pisanoj dokumentaciji za koji je Ana Mušćet napisala i scenarij. Oblikovanje svjetla: Saša Fistrić.

Ana Mušćet (1981) multimedijalna je umjetnica. Magistrirala je 2016. na Odsjeku za kiparstvo Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Slavomira Drinkovića, s najvećom pohvalom summa cum laude. Godine 2010. magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pri Odsjeku za hrvatski jezik i književnost, i ruski jezik i književnost. Dobitnica je nekoliko stipendija za izvrsnost, finalistica je Essl Art Award nagrade za 2015. godinu, dobitnica Posebne rektorove nagrade te dviju Dekanovih nagrada za uspješnost u radu. Za rad o Golom otoku, Na promjenu zraka, stručni žiri predvođen američkim umjetnikom Geryjem Hillom dodijelio joj je 2015. Freedom Award na VII Passion for Freedom festivalu u Londonu. Dobitnica je Posebnog priznanja za ostvarenje od međunarodne važnosti, Dies Academicus 2015. Stipendistica je nizozemskog Woman Education Funda. Godine 2016. godine na 25. slavonskom biennaleu osvaja Grand Prix za rad Zastave, a 2017. i Nagradu publike na istoj izložbi. Zaklada Adris 2019. godine dodijelila joj je nagradu u kategoriji Stvaralaštvo. Za rad Horizont 2022. osvaja Grand Prix na 57. zagrebačkom salonu. Radovi joj se nalaze u zbirkama suvremene umjetnosti u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku, Galeriji umjetnina u Splitu, a od 2020. u fundusu Galerije Antun Augustinčić. Živi i radi u Zagrebu. Od 2018. do 2021. godine vodila je Galerije CEKAO i Bernardo Bernardi pri Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu. U istom razdoblju bila je izvršna urednica Ilustriranog časopisa za kulturu i umjetnost, 15 dana. Umjetnička je suradnica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj predaje izborni kolegij Narativ. Članica je Vijeća za djelatnost Centara za kulturu u Gradu Zagrebu u mandatu od 2021. do 2025. godine kao i Radne skupine za izradu Prijedloga plana razvoja kulture Grada Zagreba za razvoj kulturne strategije u razdoblju od 2023. do 2028. godine.