Iva Ćurić: Stanica

Galerija AŽ
Otvorenje izložbe: 22. ožujka 2024. u 19 h
Izložba je otvorena do 8. travnja 2024.

Izložbom „Stanica” umjetnica Iva Ćurić prvi se puta predstavlja publici Galerije AŽ. Već ćemo iz samog naziva zaključiti kako je na izložbi riječ o nekoj točki u prostoru koja implicira određeni, najčešće privremeni, prestanak kretanja. Istoimena instalacija izmještena je iz centralnog dijela galerije te je kroz staklena ulazna vrata ove nekadašnje škole nije moguće vidjeti. Ćurić svoju “Stanicu” postavlja na uzak prolaz među zidovima u galerijskom prostoru, kreirajući dojam nekog tranzita, no i atmosferu svojevrsne stiješnjenosti – kako u prostoru tako i u vremenu. Naime, iako je stanica fizičko mjesto u prostoru na kojoj ćemo se zaustaviti čekajući neku promjenu, bilo da je riječ o nastavku putovanja ili prestanku istog, ona, neminovno, priziva i vremensku dimenziju – onu čekanja, čak i kad je riječ o posljednjoj postaji, jer dolasku na odredište prethodilo je njegovo očekivanje. Riječ je ili pojam “stanica” i semantički „stiješnjena”, ukoliko je tumačimo kao neku vrstu čekaonice, mjesta tranzita na kojem više nismo tamo gdje smo bili, no tek trebamo stići ondje kamo smo krenuli. Nalazi se u međuprostoru – između onog što je bilo i onog što još nije. Stanica Ive Ćurić označava taj mikro prostor, predstavljajući određenu točku kratkog mirovanja na kojoj se događa potencijalno beskonačno račvanje, umnažanje svjetova. To je onaj prostor ili, rječnikom teorije relativnosti, prostor-vrijeme, unutar kojeg, ili na kojem, donosimo odluku o tome kojim ćemo smjerom krenuti, koju odluku donijeti ili, pak, kakvu ćemo reakciju ili emociju imati na neki događaj. Taj se prostor nalazi u našoj podsvijesti, zbog čega su upravo nesvjesni obrasci ponašanja okidači i putokazi koji nas usmjeravaju ka nekoj akciji ili destinaciji, čineći nam se, pritom, da smo vođeni sudbinom ili, možda, kao da smo upali u kakvu kompjutersku matricu. Grafike koje Ćurić izlaže u Galeriji AŽ prikazuju binarni brojevni sustav koji se sastoji od 0 i 1, a koji se koristi u informatici i programiranju. Te su grafike, smještene na zid galerije, mobilnog karaktera. Monokromatska crna grafika predstavlja jedan, dok je ona pastelnih boja drugi dio koda, odnosno nula. Na njima se nalazi tekst utisnut tehnikom dubokog tiska, a govori o određenim greškama i usklađivanju u, pretpostavljamo, operativnom sistemu. Grafike se neprestano kreću lijevo-desno, ponekad skladno, a ponekad gubeći ritam, baš poput kakvog softvera koji nije dorađen do kraja i koji povremeno funkcionira besprijekorno, a ponekad ga kojekakvi neočekivani bugovi sprječavaju u izvršavanju zadane operacije. Taj softver kao da je samoinicijativno preuzeo kontrolu nad samim sobom te će, svaki tren, početi živjeti život neovisan od onoga koji mu je namijenjen, transcendirajući svoju prirodu. Temelj binarnog koda, nula i jedan, odnosno binarnu aritmetiku osmislio je Gottfried Leibniz, kontemplirajući o kineskoj ezoterijskoj praksi I Chinga. Za Leibniza binarni su brojevi predstavljali temelj stvaralačkog procesa i nastanka svijeta – creatio ex nihilo. Oni su, promatramo li ih iz Leibnizove perspektive, premisa od koje polazi svaka kreacija, bila ona stvarna ili virtualna, pri čemu se granice između ovih dvaju stvarnosti, zbog prirode zajedničkog “prapočela” gotovo i gube.
Dio žitnjačkog transdimenzionalnog portala kojeg umjetnica smješta u uzak prolaz u hodniku su i bijele PVC klupe kakve možemo vidjeti u čekaonicama domova zdravlja ili kakvoj drugoj javnoj ustanovi, što stvara dojam sterilnosti mjesta tranzita, ali i nelagode jer ne znamo što nas očekuje s druge strane. Blijedo-zelena svjetlost koja okružuje Ivinu instalaciju implicira kako je prolaz u prostoru Galerije AŽ upravo taj portal u drugu dimenziju, možda stvarniju od one na koju smo navikli. Sve ovisi o odabiru puta i odluci koju ćemo donijeti u nekoj točki ili stanici unutar vremena i prostora, a koja će nam zauvijek determinirati nastavak našeg putovanja.
(Mirna Rul)

Iva Ćurić (1984. Zagreb RH) diplomirala je 2010. godine na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, smjer grafika na Nastavničkom odsjeku u klasi prof. art. Ines Krasić. Tijekom zadnjih petnaestak godina u svojoj umjetničkoj praksi bavi se interdisciplinarnim područjem u kojem istražuje svakodnevne pojave i fenomene vezane uz pojmove informacija, dezinformacija, odnosa privida i zbilje, digitalnih medija, umjetne inteligencije. Radove, ovisno o temi izvodi u različitim tehnikama i medijima, što u najširem okviru uključuje medije grafike, crteža i prostorne instalacije. Područje svojeg umjetničkog istraživanja upotpunjuje u suradnjama sa stručnjacima iz drugih znanstvenih područja. Trenutno je zaposlena je na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, na Nastavničkom odsjeku, na radnom mjestu više asistentice sudjeluju u izvođenju nastave na predmetima iz područja grafike. Sudjeluju i u provođenju niza projekata na razini odsjeka i ALU od kojih su neki povezani s drugim sastavnicama Sveučilišta, kao i Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Polaznica je poslijediplomskog doktorskog studija Likovnih umjetnosti na Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Preuzeto sa stranice: https://atelijerizitnjak.com