
Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, osnovana 1907. godine, vodeća je hrvatska visokoškolska institucija u području likovnih umjetnosti, te ujedno mjesto susreta tradicije i inovacije. Već 120 godina Akademija ima središnju ulogu u oblikovanju umjetničkog i kulturnog prostora Hrvatske i šire regije, istodobno održavajući aktivnu prisutnost u međunarodnoj akademskoj i umjetničkoj zajednici.
Danas Akademija obrazuje 450 studenata na prijediplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima iz područja likovnih umjetnosti, vizualne kulture i likovne pedagogije. Njezinu strukturu čine Slikarski odsjek, Kiparski odsjek, Grafički odsjek, Odsjek za animirani film, Odsjek za nove medije, Nastavnički odsjek, te Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina. Nastava je snažno utemeljena na klasičnom modelu mentorskog, atelijerskog rada, a istodobno uključuje interdisciplinarni pristup, suvremene medije i tehnologije, te ekološke i društveno angažirane umjetničke prakse.
Djelovanje Akademije počiva na četiri međusobno povezane misije - nastavi, umjetničkoj produkciji, umjetničkom i znanstvenom istraživanju, te društvenoj suradnji i djelovanju. Studenti razvijaju vlastitu umjetničku praksu kroz intenzivan rad u ateljeima, kao i kroz radionice, seminare i međunarodnu suradnju. Istodobno, Akademija je aktivno mjesto umjetničke produkcije na kojem nastaju izložbe, filmovi, performansi i projekti u javnom prostoru koji se predstavljaju u Hrvatskoj i inozemstvu.
Istraživanja na Akademiji povezuju umjetničko istraživanje s teorijom, znanstvenim metodama i novim tehnologijama, baveći se temama poput očuvanja kulturne baštine, digitalnih medija i eksperimentalnih umjetničkih praksi. Kroz brojne projekte i partnerstva s visokim učilištima, kulturnim institucijama i lokalnom zajednicom Akademija potiče dijalog između umjetnosti, znanosti i društva.
Utemeljena na bogatoj umjetničkoj baštini, ali usmjerena prema budućnosti, Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ostaje dinamično okruženje u kojem se klasično umjetničko znanje susreće sa suvremenom kreativnošću, pripremajući nove generacije umjetnika, nastavnika i istraživača za djelovanje u sve povezanijem svijetu.
*
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu utemeljena je u lipnju 1907. godine kao Kraljevsko zemaljsko više obrazovalište za umjetnost i umjetni obrt, s Ustrojnim statutom i Naučnom osnovom s redom predavanja na Slikarskom odjelu, Kiparskom odjelu i Odjelu za kandidate učitelje risanja.
Prvi nastavnici bili su Robert Frangeš Mihanović, Rudolf Valdec, Robert Auer, Oton Iveković,Bela Čikos Sesija, Menci Clement Crnčić i Branko Šenoa.Po nacrtima Hermana Bolléa sagrađeni su prvi atelijeri, a za potrebe nastave adaptirana je dvorišna zgrada nekadašnjeg Zemaljskog rodilišta.
Nazivi ustanove često su se mijenjali. Od 1941. službeno se zove Akademijalikovnih umjetnosti u Zagrebu. Sjedište današnje Akademije je u znatno pregrađenim i dograđenim zgradama na početnoj lokaciji, u dvorištu i parku Ilice 85. Nastava se odvija i u zgradama na Jabukovcu 10, u Zamenhoffovoj 14, te u prostorijama zgrade u Zagorskoj 16.
Na Akademiji je od 1926. kratkotrajno djelovala Katedra arhitekture koju je vodio Drago Ibler. S vremenom je Odjel za kandidate učitelje risanja prerastao u Nastavnički odsjek, a godine 1956. službeno je osnovan i Grafički odsjek. Godine 1997. osnovan je Odsjek za restauriranje umjetnina (sada Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina) te 1998. Odsjek za animirani film (sada Odsjek za animirani film i nove medije), tako da Akademija danas ima šest odsjeka i 365 studenata.
Svi studijski programi koji se izvode na navedenim odsjecima usklađeni su s odredbama Bolonjskog procesa. Na Akademiji su djelovali brojni značajni umjetnici i nastavnici, pa je povijest Akademije likovnih umjetnosti dobrim dijelom i povijest hrvatske umjetnosti dvadesetog stoljeća.