Alain Badiou u Zagrebu

Bauk komunizma?

16.03.2016. / predavanje Fašizam, komunizam, sreća [Pogon Jedinstvo, Trnjanski nasip bb, 19:00h, ulaz besplatan], 
20.03.2016. / razgovor Poezija i komunizam [Zagrebački plesni centar,  Ilica 10, 19:00h, ulaz besplatan].

Edicija Jugoslavija, MaMaBooksa sa zadovoljstvom najavljuju gostovanje filozofa Alaina Badioua u Zagrebu, naslovljeno BAUK KOMUNIZMA?
 
Gostovanje započinje 16.03.2016. Badiouovim predavanjemFašizam, komunizam, sreća [Pogon Jedinstvo, Trnjanski nasip bb, 19:00h, ulaz besplatan], a završava 20.03. razgovorom na temu Poezija i komunizam [Zagrebački plesni centar,  Ilica 10, 19:00h, ulaz besplatan].

MaMa i Booksa povodom ovog posjeta objavljuju prijevod Badiouove nedavne knjigeMetafizika stvarne sreće, a Edicija Jugoslavija time nastavlja “jugoslavensku turneju” Alaina Badioua, koja je započeta u siječnju 2015. godine njegovim gostovanjem u Beogradu i Novom Sadu, i najavljuje promociju njegove knjige Čega je ime Sarkozi izdate povodom prošlogodišnjeg gostovanja, a koja sadrži svojevrsni osnovni pojmovnik termina ovog filozofa pripreman u višegodišnjoj prepisci s autorom. Ovo će također biti prilika za predstavljanje kratkog izgubljenog teksta Kurs Istok Zapad koji je Alain Badiou napisao za inicijatore ovog gostovanja točno prije 20 godina.

U okviru svog boravka u Hrvatskoj, Alain Badiou će posjetiti i Petrovu Goru, poznato mjesto antifašističkog otpora na Kordunu.
 
Pored navedenih aktivnosti, Alain Badiou gostuje na Filozofskom teatru HNK Zagreb 17. Ožujka (Link: http://www.hnk.hr/filozofski-teatar-kazaliste-kao-mjesto-susreta-i-avanture/)   , te u Muzeju prekinutih veza 18. Ožujka (Link: https://brokenships.com/en).
 
Alain Badiou, filozof, matematičar, romanopisac, dramatičar, osnivač Instituta za suvremenu francusku filozofiju, profesor na Ecole Normale Superieure u Parizu, jedan je od najproduktivnijih i najutjecajnijih mislilaca današnjice. U svom povratku na platonistički pojam Istine, Badiou u centar svog filozofskog sistema smješta četiri procedure istine, koje filozofija prepoznaje kao univerzalne i vječne: matematika, umjetnost, ljubav i politika. Tvrdeći da se nalazimo u eri ponovnog rođenja povijesti, o čemu svjedoči globalni val narodnog bunta, francuski filozof pažljivo reinterpretira poraze revolucionarnih sekvenci (Francuska revolucija, Oktobarska revolucija, Kulturna revolucija u Kini), naglašavajući da se ta iskustva moraju razumjeti kao putokazi, a ne stranputice, za jednu novu politiku emancipacije. Istrajan borac novog tipa politike, vanpartijske orijentacije, Badiou zaključuje da se istinska politika misli, a ne glasa. Politika emancipacije jeste mišljenje novog, a nikako kompromis s logikom “kapitalo-parlamentarizma” i njegovim bezidejnim izdancima „demokratskog materijalizma“. Toj ideji vjeran je više od 40 godina.