„Soba za dan“ u Kinu SC

U četvrtak, 27. 9. 2018. u 18:00 sati u Kinu SC u programu "Refleksi" @25fps

"Soba za dan" u suradnji sa već poznatom ekipom najdražih i najboljih suradnika: Ivan Slipčević za - a ovaj puta i ispred kamere, Iva Kraljević - puno više od montaže, teksta, i pokojeg glasa, posve jasan tekst Jasne Žmak, majstor od tona i ptičica zaslužan za spektakularan filmski kraj Ivan Zelić, apsolutno šarmantnog glasa - Alen Sinkauz i Oskar Hušman Domes, tijela Mire Manojlovića, audio zapisa snimljenih iz ruku Hrvoje Radnića i Nikšića, a sve uz glazbenu pratnju Maja Rivić i Mak Murtić te Pavle Golubića. Sve skupa na foteljama i maketama uz pomoć Ivane Bošnjak i Thomas Johnsona, u prijevodu Nicole Hewitt, upakirala Ana Labudović, a hvala jos mnogima i Ivani Mestrov. Produkcija: Studio Pangolin, 2018. Sufinancirano: HAVC, Akademie Schloss Solitude, Studio Pangolin

Polazište filma je prostor dnevnog boravka i radnje koje su se možda u njemu dogodile-potencijalne, prošle ili stvarne. Poput ostatka stana i on je samo soba te je izmjeren i normiran prema uporabnoj vrijednosti kako kretanja tako i održavanja. Koristeći se stvarnim prostorom i režimom kamere koja ispred sebe ima stvarne protagoniste, papirnatom i drvenom maketom istog prostora kroz zvuk rekreiram moguće događaje utemeljene na sjećanju ili pretpostavkama. Ispreplitanjem zvučnih dokumentarnih snimki, studijski kreiranih materijala i naha šumova, radnju interpretiram kroz niz mogućih događaja i odnosa. Prostor dnevne sobe zanima me kao prostor izvrgnut oku javnosti ili kao prostor reprezentacije na van unutar privatnog prostora, ali i kao nekorišten dio stana s obzirom da zahtjeva slobodno vrijeme. Protagoniste filma uspostavljam kroz dijaloge s različitim izvorima; Elemeti arhitektonskog projektiranja E. Neufert, Naratologija M. Bal, Bašta i pepeo D. Kiš, Uređenje stana T. Conana.

The starting point for the film is the space of my living room and the events that may have taken place in it - potential, past or real. Like the rest of the flat the living room is just a room - measured and standardised according to its functional use value of movement and maintenance. Using real space and the regime of the camera which has real protagonists in front of it, I use a paper and wood model of the same space and recreate possible events based on memory or supposition through sound. By interweaving documentary sound recordings, studio recorded sound material and folies I interpret the actions through a series of possible events and relationships. The living room interests me as a space exposed to the public view or as a site of representation within a private space, but also as an unused part of the flat as it demands free time. The protagonists are shaped in dialogues with various sources The elements of architectural planning, E. Neufert, Narratology by M. Bal, Gardens and ashes by D. Kis, Designing your flat by T. Conan.

Ana Hušman, www.anahusman.net