CreArt izložba HIPERADAPTACIJA

Galerija PM, Dom HDLU (Meštrovićev paviljon), 3. 9. - 16. 9. 2021.

Kustos: Nikola Bojić (HR)
Umjetnici: Aistė Ambrazevičiūtė (LT), Matej Nišević (HR)

U okviru EU projekta CreArt najavljujemo izložbu "Hiperadaptacija" čije će se otvorenje održati u petak 3. rujna 2021. godine u 19 sati u Galeriji PM, Doma HDLU (Meštrovićev paviljon). Izložba ostaje otvorena do 16. rujna.

Dominantni narativ kapitalizma često se oslanja na Darwinovu teoriju prirodne selekcije prema kojoj preživljavaju najjači, a slabiji postupno nestaju zajedno sa svojim genetskim materijalom. Međutim, što ako “slabiji” zapravo nikada nisu nestali, već su inkorporirani u dominantne entitete odakle djeluju “iznutra”, proizvodeći kontinuirane, radikalne metamorfoze? Takav pogled na evolucijske procese nije tek imaginarni kontrapunkt teoriji prirodne selekcije, već jedan od temeljnih bioloških principa koji je omogućio evoluciju života na Zemlji. Šezdesetih godina prošlog stoljeća biologinja Lynn Margulis objavila je teorijski članak koji objašnjava nastanak složenijih stanica od jednostavnih endosimbiozom – biološkim procesom u kojem dominantne stanice “probavljaju” slabije, ali one slabije pritom ne nestaju, nego nastavljaju (su)postojati unutar dominantnih stanica, mijenjajući ih u složenije stanice i organizme. Biti “progutan” stoga ne podrazumijeva uništenje, već prijelaz, metamorfozu i hiperadaptivnost novim okolnostima. Nepredvidiva međusobna ispreplitanja organskih i anorganskih tvari karakteristična za doba antropocena usmjerila su evolucijske procese prema nastanku hibridnih organizama prilagodljivih ekstremnim biološkim i tehno-klimatskim uvjetima. U ovim procesima ljudska vrsta više neće imati dominantnu ulogu.

Supostavljajući umjetničke prakse Aistė Ambrazevičiūtė (1988., LT) i Mateja Niševića (1996., HR), izložba ispituje budućnost u kojoj endosimbioza stvara okolnosti za nastanak hiperadaptivnih organizama kao bioloških, umjetničkih i mentalnih taktika za suživot u doba radikalne ekosistemske krize. Serija Fusion Mateja Niševića spekulira s imaginarnim planktonskim organizmima koji su sposobni apsorbirati čestice mikroplastike iz mora u svoje ljušture i skelete. Izloženi plutajući organizmi proizvedeni su pažljivom kemijskom obradom biljnih tkiva (prašnici jasmina, čahura peruanske jagode, listovi fikusa, velecvjetne magnolije i bršljana). Gramatika lišajeva Aistė Ambrazevičiūtė omogućuje zaron u život lišajeva, bizarnih i složenih oblika života nastalih simbiotskim partnerstvom dvaju organizma – gljiva i algi. Kombinacijom digitalnih slika visoke razlučivosti, 3D printanih objekata i lišajeva sakupljenih u litvanskim šumama, Aistė eksperimentira s različitim logikama nastanka, promjene i rasta. Spojivši stvorene, imaginarne i stvarne vrste, izložba nas suočava sa sadašnjošću i budućnošću našeg vlastitog okruženja, ali i vlastitog tijela, koje se više ne može promatrati kroz podjelu između organskog i anorganskog, ljudskog i neljudskog, digitalnog i analognog.

BIOGRAFIJE

AISTĖ AMBRAZEVIČIŪTĖ
 
Aistė Ambrazevičiūtė (rođena 1988.) eksperimentalna je arhitektica i digitalna umjetnica iz Kaunasa u Litvi. Tijekom magisterija na bečkoj Akademiji likovnih umjetnosti, Aistė je svoj forte pronašla u eksperimentalnoj umjetnosti, koja se u praksi često isključuje. U svom se radu bavi dekorativnom umjetnošću arhitektonike gdje slavi i koristi forme, oblike i teksture koje pronalazi u složenoj i zamršenoj prirodi stvari. Cilj je njezine prakse potaknuti umjetnost zapažanja i vizualizacije nezamislive realnosti. Kreatorica je Plantasia Laba gdje dizajnira digitalne biljke koristeći intuitivnu maštu tehnologije. Trenutno je doktorandica na Umjetničkoj akademiji u Vilniusu i radi na gramatici šumske tektonike koju tvore lišajevi.        

MATEJ NIŠEVIĆ

Futurističke metamorfoze i evolucija morskih organizama uslijed zagađenja nanoplastikom i zdravi vodeni ekosustavi teme su radova Mateja Niševića (Sisak, 1996.). Osim bioarta kojem pristupa kroz objekte i instalacije, polje interesa mu je i land art. Student je prve godine diplomskog studija Grafika Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u klasi red. prof. art. Mirjane Vodopije i komentorice mag. hist. art. i phil. Sunčice Ostoić. Obrazovanje u području biologije stekao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu istog sveučilišta ak. god. 2018./19. (Biološki odsjek, kolegij: Protista koji uključuje molekularnu biologiju i genetiku), njegovom Botaničkom vrtu i Institutu za more i priobalje u Dubrovniku (istraživanje i znanstvena edukacija o planktonima i ekosustavu Jadranskog mora, 2019. – danas). Godine 2019. – 2020. voditelj je tečajeva botaničke ilustracije, Botanički vrt PMF-a u Zagrebu.

NIKOLA BOJIĆ

Nikola Bojić je istraživač usredotočen na odnos prostora, tehnologije i budućnosti. Diplomirao je povijest umjetnosti i muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te završio poslijediplomski studij na Graduate School of Design pri Sveučilištu Harvard. Svoja istraživanja, kustoske i umjetničke projekte prezentirao je na brojnim međunarodnim konferencijama i izložbama, najrecentnije u ZKM-u, Karlsruhe; Moderna Museetu, Stockholm; na Milanskom trijenalu, te Taipei i Venecijanskom bijenalu. Kao predavač na School of Architecture + Planning na Sveučilištu MIT, razvio je kolegij na temu odnosa umjetnosti i tehnopolitika modela i modeliranja. Objavio niz stručnih i znanstvenih članaka, knjigu umjetnika Excavations: The Sinking Gardens, te je bio gostujući urednik 96. broja časopisa Život umjetnosti koji se bavio problematikom teritorija i mapiranja. Trenutno je asistent na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i pridruženi istraživač na programu Art, Culture and Technology na MIT-u, gdje je uključen u Climate Visions - laboratorij koji djeluje na razmeđu umjetnosti, tehnologije i klimatskih promjena.

Radno vrijeme:

Sri-pet: 11 - 19 | Sub i ned: 10 - 18
Pon i uto: zatvoreno.

O projektu CreArt:
CreArt 2.0. je europska mreža gradova te privatnih i javnih institucija. Projekt je započeo 2012. godine s ciljem reagiranja na potrebe europskih kulturnih institucija što obuhvaća povećanje gospodarskog, socijalnog i kulturnog utjecaja vizualnih umjetnosti pružanjem bolje podrške umjetnicima, menadžerima u kulturi, industriji i široj javnosti. Nositelj CreArt projekta za Hrvatsku je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, a pored HDLU-a projekt okuplja mrežu partnera iz Genove i Leccea (IT), Clermont-Ferranda i Rouena (FR), Katowica i Lublina (PL), Skopja (MK), Liverpoola (UK), Kaunasa (LT) i Aveira (PT) koju koordinira Gradski ured za kulturu grada Valladolida (ES). Petogodišnji projekt CreArt 2.0. provodit će se od 2017. do 2021. godine.

Vijest s web stranice: https://www.hdlu.hr/2021/08/creart-izlozba-hiperadaptacija/