Letricija Linardić i Melinda Kostelac: PUTOLOVKE

Izložba radova Letricije Lenardić i Melinde Kostelac u Galeriji Putolovac, Ilica 112, 3. 12. – 12. 12. 2021. Vidjeti i na facebook url: https://fb.me/e/1YZsWrABg

Riječke grafičarke Letricija Linardić i Melinda Kostelac zagrebačkoj se publici predstavljaju svojim umjetničkim knjigama i ciklusima grafika.

U ciklusu radova Otisci sjećanja Letricija Linardić se pita kako prikazati trenutak sjećanja, kako zadržati misao na sjećanju  i prevesti je u stvarni fizički svijet – grafički otisak. Rješenje i odgovor na to pitanje umjetnica pronalazi u mogućnosti interakcije stroja i umjetnika. Matrica (ona u fizičkom svijetu – grafička matrica) je na samom početku prazna. Ona je pripremljena i formirana praznina koja čeka popunjavanje našim komplementarnim bićem. Stoga Linardić stvara instalaciju sa stolom koji ima crne sjajne plohe u kojima se zrcali simetrija trenutka i umjetničina komplementarnog ja. Praznine matrice će se popuniti sjećanjima putem interakcije sa strojem. U ovom radu je pažnja sa konačnog produkta u grafičkom procesu (što je grafički list), usmjerena prema procesu izrade matrice. Otisak predstavlja samo dokument umjetničkog djelovanja i svaka estetika je gotovo potpuno slučajna. Mogućnost estetske manipulacije u tradicionalnom smislu planiranja kompozicije  je otklonjena. Samo trenutna misao usmjerava iglu koja gravira crtu u matricu i bilježi jedan trenutak.

S druge strane, radom Propucana memorabilija Letricija Linadrić kritički propituje poziciju umjetnosti i kulture, povijesnog naslijeđa komprimiranog u knjige koje suvremeno društvo odbacuje i marginalizira. Fenomen knjiga koje sadrže kulturnu i umjetničku baštinu kao simbola nekadašnjeg društvenog statusa, a sada zanemarenih objekata koji skupljaju prašinu na policama, objekata koji pripadaju našoj prošlosti i nemaju više nikakvu uporabnu vrijednost u sadašnjosti već samo emocionalnu i estetsku (memorabilije). Simboličan čin pucanja u već mrtve objekte je slika kulturološke situacije i ponovnog propitivanja društvenih vrijednosti - umjetnosti i znanja. U ovom radu ima više znakova koji u sintezi simbolički propituju prošlost, sadašnjost, društvene vrijednosti, osobne vrijednosti.

Hortikultura stanja predstavlja grafički niz koji umjetnica Melinda Kostelac gradi i otiskuje kroz dulji vremenski period, od 2011. nadalje. Grafički listovi rađeni su tehnikama dubokog tiska, formirani kao sinergija nekoliko tehnika, od photoecthinga, fotogravure, preko akvatinte, resservagea i kolografije, otvarajući sinergiju „međupovijesnog prostora, kao procijepa jedne kulture utemeljene samo na bankrotu istine i uspomena“. U radovima fotografije (osobnih i tuđih predmeta te botanike, inerijera i eksterijera, predmeta), otvaraju arheologiju tragova novog odčitavanja apstraktnih signala unutar grafičkog lista a na kojeg se zatim nadovezuju segmenti intimnih tekstova koje je autorica pisala u svoj dnevnik kao desetogodišnjakinja, te kasnije, kao odrasla osoba. Tako se putem mehaničkog i apstraktnog spaja autentični trag grafike kao slojeva rukopisa partikularne hortikulture stanja.

Grafički listovi iz ciklusa Bez naslova (1994.) na temu mitološkog prostora falusa nastali su 1994. godine i prikazani samo jednom na prvoj samostalnoj izložbi umjetnice, 1995. godine. Radi se o grafikama dubokog tiska odnosno tehnike kolografije i suhe igle. Grafički ciklus nastao je zapravo svojevremeno na temelju šale, koja je prerasla u izazov prikaza praprostora muškaraca i žena, u kojemu obitava mit falusa, ikonografija lebdećih figura debeljuškastih žena u različitim ulogama (ratnica, zatvorenica, vila, muza i djevica). Kostelac je na matricama stvorila proboj prema vlastitim grafičkim izražajnim afinitetima kada joj kolografija postaje jedna od glavnih odrednica istraživanja prijenosa tragova „s papira na papir“. Također smatra da stvorena tekstura u koju se dugo gleda otvara pogled prema unutarnjim signalima ideja, stoga grafike otisnute 1/1 predstavlja drugi put javnosti.

Grafike iz ciklusa Rerotografija tiskane su na paus papiru i predstavljaju svojevrsno su nadovezivanje na grafički niz iz 1994., ali u potpuno drukčijoj vremenski distanciranoj, hladnijoj i naizgled reprodukcijskoj razini ikonografije ljudskog i ženskog tijela, u prostoru membrane i na udaru tuđih projekcija. Je li tijelo reprodukcija ili original, u kojoj se ulozi treba pojavljivati? Može li reprodukcija razlučiti odnos između stvarnog i fiktivnog, subjekta i objekta? Koliko paus podloga „čuva“ margine i „čistoću“ grafičkog lista i otiska?

Finalno, umjetničke knjige Melinde Kostelac predstavljaju i početnu zbirku knjigouvezenih tekstova autorice, zbirnog naziva Prekozemnost. Radovi predstavljaju sinergiju grafičkog i spisateljskog autorskog djela kao cjeline na kojeg se nadovezuje i rad izveden u projekciji VR („virtual reality“) tehnologije te na prethodne zapise, tragove ljudskog, grafičkog, antropološkog, intimnog. Autorica istinite priče opisuje na sljedeći način:

“Prekozemnost je stvar individualnog zajedničkog općeg posebnog stanja.To je zbirka tekstova u nastajanju radi nestajanja. Kad pročitate vidite. Sami.“

LETRICIJA LINARDIĆ je rođena u Rijeci 1971. godine. Nakon završenog studija likovne kulture na riječkom Pedagoškom fakultetu, završava magisterij grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani i stječe zvanje magistrice umjetnosti. Doktorirala je u znanstvenom području edukacijskih znanosti u likovno-umjetničkom području na Pedagoškom fakultetu u Ljubljani.

Izražava se uglavnom u mediju grafike. U svojem radu koristi fotografiju, umjetničku instalaciju, umjetničku akciju, kolaborativne radove, izrađuje umjetničke knjige i sl. Bavi se temama koje se odnose na likovne probleme, primjenu suvremenih tehnologija u spoju s tradicionalno determiniranom umjetnošću. Često kroz društveno angažirane radove propituje socijalne i moralne teme.

Od 1994. godine do danas radovi Letricije Linardić prikazani su na dvanaestak samostalnih i preko sto i četrdeset skupnih izložaba održanih u Hrvatskoj i inozemstvu, kao i u brojnim kustoskim projektima natječajnog i pozivnog karaktera. Također, njezin rad bio je uvršten u mnogobrojne manifestacije na kojima se predstavljao presjek suvremene hrvatske umjetnosti grafike u zemlji i inozemstvu.

Letricija Linardić zaposlena je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci kao redoviti profesor grafike i metodike likovne kulture i umjetnosti. Stručne umjetničke tekstove objavljuje u raznim stručnim, znanstvenim i umjetničkim publikacijama. Dobitnica je pet nagrada za umjetnički rad.

MELINDA KOSTELAC, akademska grafičarka i sveučilišna nastavnica, izlagati započinje još za studentskih dana, od 1992. nadalje, baveći se isključivo grafikom, i prostorno grafičkim instalacijama. Sudjelovala je na preko 200 skupnih i samostalnih izložbi i natječaja grafike u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno se niz godina bavila glazbom te bilježi i nekoliko glazbenih zapisa diskografskih kuća u suradnji s raznim riječkim glazbenicima. Za svoj je rad osvojila više nagrada i priznanja, poput Nagrade za nastavnu izvrsnost Sveučilišta u Rijeci (2021.), nagrade 4. Hrvatskog trijenala grafike (2006.), te još nekoliko nagrada na području grafičke umjetnosti. Laureatkinja je godišnje nagrade za područje kulture Grada Opatije za umjetnički doprinos i publikacije (2011.). Autorica je više publikacija koje se bave tematikama povijesnokulturne baštine Opatije i okolice. Uvrštena je u treću knjigu o suvremenoj svjetskoj grafici Richarda Noycea iz 2012. "Printmaking-Off The Beaten Track".

Magistrirala je grafiku na poslijediplomskom magistarskom studiju grafike Akademije likovnih umetnosti na Sveučilištu u Ljubljani 2005. godine. Doktorandica je poslijediplomskog doktorskog studija Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Svakim novim ciklusom svojih grafika nadovezuje se na prethodne zapise, tragove ljudskog, grafičkog, antropološkog, intimnog. Služi se raznim grafičkim tehnikama, ponajviše tehnikama dubokog tiska. Radovi sadrže inovativni pristup i predstavljaju sinergiju grafičkog i spisateljskog autorskog djela kao cjeline na kojeg se recentno nadovezuje i rad izveden u projekciji tehnologije virtualne realnosti.

Program "A>>C" obuhvaća predstavljanje umjetničko-istraživačkih projekata, izložbi etabliranih umjetnika/ca, ali i umjetnika/ca mlađe generacije. Programom se želi uspostaviti platforma za druženje i komunikaciju putem umjetnosti te postaviti pozitivan primjer suradnje između institucija, kako kulturnih tako i obrazovnih, umjetnika  i publike, te na taj način pridonijeti shvaćanju, a time i progresivnom razvoju suvremene umjetnosti u Hrvatskoj.