Svake se godine u svibnju na prijedlog Ujedinjenih naroda obilježavaju Dan pčela i Dan leptira. Zadnjih godina često se čuju upozorenja znanstvenika da broj kukaca i njihovih vrsta drastično opada. Kukci su esencijalni dio prehrambenoga lanca i glavni su biljni oprašivači, pa to nije samo gubitak biološke raznolikosti već i izravna prijetnja čovjekovu opstanku.

U likovnim prikazima kukci se pojavljuju od prethistorije – drži se da se u špiljama pokraj Valencie u Španjolskoj može vidjeti prvi prikaz sakupljanja meda. Insekti su bili važni i u vjerovanjima starih civilizacija (svi znamo za staroegipatske skarabeje), a i u vaneuropskim područjima, npr. kod Hopi i Navaho indijanaca, kod nekih afričkih naroda, kod Aboridžina. Osobito razvijen i sofisticiran odnos prema kukcima postojao je na Dalekom istoku.

Teško je pobrojati s kakvom su se sve značenjima kukci prikazivali tijekom povijesti. Kao što u svakodnevnom životu izazivaju i divljenje i čuđenje, i strah i odbojnost, tako i na slikama mogu biti simboli božanskoga i pozitivnih osobina, ali i prilično zastrašujući ili u pratnji demonskih sila.

Već od srednjega vijeka nalazimo kukce kao dio predstavljene zbilje, kao nositelje neke simboličke vrline ili značenja ili kao čudne i mitske pojave (primjerice opasni divovski mravi koji skupljaju i čuvaju zlato u podzemlju). U 15. i 16. st. na portretima se zna pojaviti musca depicta, koja ističe slikarevu vještinu i pojačava iluzionistički efekt, no ujedno je i svojevrsni memento mori ili simbol prolaznosti i vanitasa. U sljedećem razdoblju razne vrste minuciozno prikazanih insekata pojavljuju se na bogatim kompozicijama voća i cvijeća.

S vremenom predstavljanje kukaca dobiva više prirodoznanstveno značenje ili je dio sveobuhvatnog divljenja prirodi i prikaza njezina nevjerojatnoga bogatstva, u čemu su se osobito istaknule dvije žene. Maria Sibylla Merian od mladosti je proučavala i crtala kukce, a u poznijim je godinama otputovala u Surinam i istražila tamošnju floru i insekte. Prva je prikazala kukce u svim fazama razvoja, što je bilo iznimno važno jer se do tada vjerovalo da se rađaju iz blata. Marianne North je posjetila mnoge egzotične i nepristupačne krajeve vrlo precizno slikajući prvenstveno biljke ali i insekte i druge životinje. Osim što imaju likovnu vrijednost, njihove slike i danas su važne botaničarima i entomolozima te je po autoricama nazvano više biljnih i entomoloških jedinki.

Moderni i suvremeni autori također su u svojim radovima predstavljali ili koristili kukce, ponajčešće muhe, ili se referirali na njih. Među kukce često netočno ubrajamo i pauke, koji su druga biološka skupina, ali kako su nerazdvojno povezani, priključit ćemo ovdje i nekoliko njihovih prikaza.

Više:

https://www.jstor.org/stable/j.ctt1qv5ncp.8?Search=&seq=1

https://www.jstor.org/stable/2739414?searchText=Maria+Sibylla+Merian&seq=1

https://blogs.bl.uk/digitisedmanuscripts/2014/08/bugs-in-books.html