Cuevas de la Araña, Valencia, Španjolska, Prikupljanje meda
Petrus Christus, Portret kartuzijanca, 1446.
Nepoznati autor, Portret žene iz obitelji Hofer, 1470.
Lucas Cranach st., Venera s Kupidom koji krade med, 1526./27.
Peter Brueghel st., Pčelari
(Izreka: „Ako znaš gdje leži blago, možeš ga orobiti“), 1567./68.
Balthasar van der Ast, Cvijeće u vazi, skakavac i školjke, 1625. – 1630.
Jan van Kessel, Cvijeće i kukci, 1650-te
Rachel Ruysch, Voće i insekti, 1711.
Guercino, Et in Arcadia ego, 1618. – 1622.
Eishosai Choki, Hvatanje krijesnica, 1793.
François Gérard, Amor i Psiha, 1798.
Maria Sibylla Merian, Metamorphosis Insectorum Surinamensium:
Grančica nara i plavi Morpho leptir, 1705.
Marianne North, Kukci i lišće, oko 1870.
William Blake, Muha (Pjesme nevinosti i pjesme iskustva), 1794.
Odilon Redon, Plačući pauk, 1881.
Salvador Dali, Lice s mravima, 1936. /37.
Maurizio Bottoni, Kruh, 2014.
Damien Hirst, Crno sunce, 2004. (napravljeno od tisuća muha)
Louise Bourgeois, Maman, 1999.
(https://www.myartbroker.com/artist-louise-bourgeois/articles/louise-bourgeois-woman-behind-spider-sculptures)
Thomas Saraceno: Arachnophilia: Podvodni pauk, 2018. – 2019.
(https://studiotomassaraceno.org/)
Aktualno: Iz Knjižnice ALU
Povodom izložbe Mire Vuce u Klovićevim dvorima Zagrebu
Miro Vuco, dugogodišnji nastavnik na Akademiji likovnih umjetnosti, poznat je po svojim kiparskim ostvarenjima u duhu estetike art bruta, kojoj se priklonio još kao član grupe „Biafra“. To su ekspresivni, ponekad izmučeni likovi, kao u nekom očekivanju, ponekad prijeteći, koji nose snažnu egzistencijalnu poruku. U kasnijem razdoblju često se okreće i humornoj crti. Manje je poznat Vucin crtački i slikarski opus, koji je uključen u najnoviju izložbu.
Tim povodom predstavljamo katalog izložbe održane 1994. godine u Galeriji Forum u Zagrebu koja je predstavila Vucine crteže. Uvodni tekst „U početku bijaše crtež“ napisao je Zlatko Keser, a katalog je grafički uredio Ratko Petrić.
Prethodne objave možete vidjeti na ovoj poveznici.
Virtualna izložba: Kukci i poneki pauk
Uz Dan pčela i Dan leptira
Svake se godine u svibnju na prijedlog Ujedinjenih naroda obilježavaju Dan pčela i Dan leptira. Zadnjih godina često se čuju upozorenja znanstvenika da broj kukaca i njihovih vrsta drastično opada. Kukci su esencijalni dio prehrambenoga lanca i glavni su biljni oprašivači, pa to nije samo gubitak biološke raznolikosti već i izravna prijetnja čovjekovu opstanku.
U likovnim prikazima kukci se pojavljuju od prethistorije – drži se da se u špiljama pokraj Valencie u Španjolskoj može vidjeti prvi prikaz sakupljanja meda. Insekti su bili važni i u vjerovanjima starih civilizacija (svi znamo za staroegipatske skarabeje), a i u vaneuropskim područjima, npr. kod Hopi i Navaho indijanaca, kod nekih afričkih naroda, kod Aboridžina. Osobito razvijen i sofisticiran odnos prema kukcima postojao je na Dalekom istoku.
Teško je pobrojati s kakvom su se sve značenjima kukci prikazivali tijekom povijesti. Kao što u svakodnevnom životu izazivaju i divljenje i čuđenje, i strah i odbojnost, tako i na slikama mogu biti simboli božanskoga i pozitivnih osobina, ali i prilično zastrašujući ili u pratnji demonskih sila.
Već od srednjega vijeka nalazimo kukce kao dio predstavljene zbilje, kao nositelje neke simboličke vrline ili značenja ili kao čudne i mitske pojave (primjerice opasni divovski mravi koji skupljaju i čuvaju zlato u podzemlju). U 15. i 16. st. na portretima se zna pojaviti musca depicta, koja ističe slikarevu vještinu i pojačava iluzionistički efekt, no ujedno je i svojevrsni memento mori ili simbol prolaznosti i vanitasa. U sljedećem razdoblju razne vrste minuciozno prikazanih insekata pojavljuju se na bogatim kompozicijama voća i cvijeća.
S vremenom predstavljanje kukaca dobiva više prirodoznanstveno značenje ili je dio sveobuhvatnog divljenja prirodi i prikaza njezina nevjerojatnoga bogatstva, u čemu su se osobito istaknule dvije žene. Maria Sibylla Merian od mladosti je proučavala i crtala kukce, a u poznijim je godinama otputovala u Surinam i istražila tamošnju floru i insekte. Prva je prikazala kukce u svim fazama razvoja, što je bilo iznimno važno jer se do tada vjerovalo da se rađaju iz blata. Marianne North je posjetila mnoge egzotične i nepristupačne krajeve vrlo precizno slikajući prvenstveno biljke ali i insekte i druge životinje. Osim što imaju likovnu vrijednost, njihove slike i danas su važne botaničarima i entomolozima te je po autoricama nazvano više biljnih i entomoloških jedinki.
Moderni i suvremeni autori također su u svojim radovima predstavljali ili koristili kukce, ponajčešće muhe, ili se referirali na njih. Među kukce često netočno ubrajamo i pauke, koji su druga biološka skupina, ali kako su nerazdvojno povezani, priključit ćemo ovdje i nekoliko njihovih prikaza.
Više:
https://www.jstor.org/stable/j.ctt1qv5ncp.8?Search=&seq=1
https://www.jstor.org/stable/2739414?searchText=Maria+Sibylla+Merian&seq=1
https://blogs.bl.uk/digitisedmanuscripts/2014/08/bugs-in-books.html
Starije virtualne izložbe možete vidjeti na slijedećoj poveznici.
Knjižnične teme
Spaljene knjige
Tijekom povijesti su na Istoku i Zapadu, u starim i novim civilizacijama, često bile spaljivane pojedine knjige i čitave knjižnice. Uništavane su namjerno, kao manifestacije nove moći koja želi izbrisati identitet, stanište i prikupljeno znanje onih koji su tu bili prije ili su pak paljene one knjige u kojima je očito ležala opasnost ili prijetnja za već uspostavljeni poredak, knjige koje su donosile nešto novo.
O tome zašto su i kako gorjele knjige tijekom povijesti, možete pročitati na sljedećoj poveznici.
Radno vrijeme
Knjižnica radi parnim datumima od 10.30 do 15.30 sati.
Ako želite doći u nekom drugom terminu, kao i za sve upite, nejasnoće i prijedloge, slobodno se obratite voditeljici knjižnice.
Lokacija
Putokaz: S ulaza u Jadran film ide se glavnom cestom skoro do McDonaldsa, potom se desnim odvojkom prođe pored Kiparskog odsjeka i tzv. laboratorija do kraja puta. Nasuprot Kiparskom odsjeku su dva siva betonska paviljona. Knjižnica je u lijevome paviljonu; ulaz je u prolazu između paviljona.
Osnovne upute
Svi studenti i nastavnici imaju pravo besplatnog upisa u knjižnicu. U svaku ak. godinu korisnik se ponovno upisuje.
U pravilu se mogu posuditi najviše 3 knjige. Za potrebe seminara, istraživanja i završnih radova može se u dogovoru s knjižničarom posuditi i više naslova. U slučaju veće potražnje broj posuđenih publikacija može se ograničiti. Rok posudbe je 3 do 4 tjedna.
Povrat knjiga i potvrde o razduženju
Na kraju ak. godine obvezan je povrat svih posuđenih knjiga. Korisnici koji ne vrate knjige ostaju zabilježeni u sustavu i ne mogu se upisati u sljedeću godinu.
Prilikom predaje završnoga i diplomskoga rada svi studenti moraju dobiti potvrdu da nemaju dugovanja prema knjižnici. Molimo da putem e-maila na vrijeme zatražite potvrdu.
Također molimo studente koji protekle ak. godine nisu bili korisnici knjižnice i ne predaju završne i diplomske radove da ne opterećuju knjižnicu zahtjevima za potvrdama.
Kontakt
Voditeljica Knjižnice:
Anđelka Dobrijević Turina
prof. pov. umjetnosti i komp. književnosti, dipl. knjižničarka
mob: 099 258 5840
e-mail: andjelka@alu.unizg.hr
Newsletter
Novosti o knjižnici i knjižnoj građi možete pročitati na ovoj poveznici.
Broj posjetitelja:
