Nepoznati autor, Francuska, Izlet na velocipedima, ?
Umberto Boccioni, Dinamizam biciklista, 1913.
Jean Metzinger, Na velodromu, 1914.
Oscar Dominguez, Žuti bicikl, 1940?
Marcel Duchamp, Kotač bicikla, 1913. (verzija iz 1951.)
Pablo Picasso, Glava bika, 1942.
Jean Dubuffet, Bicikl, 1944.
Claude Monet, Jean Monet na triciklu, 1872.
Alphonse Mucha, Cycles Perfecta, 1902.
Federico Zandomeneghi, Susret na biciklima, 1896.
Alex Katz, Bicikliranje u Central Parku, 1982.
Frank Patterson, Stari pub, 1920. - 1940.
Fernand Leger, obitelj na prazničnom izletu, 1948. - 1949
Krsto Hegedušić, Plakat izložbe
Antonio Ruiz, Utrka, 1938.
Marisol, Utrka, 1968.
Charles Demuth, Vodviljski akrobat na biciklu, 1919.
Jean Michel Basquiat, Biciklist, 1984.
Ladislav Galeta, Dvosmjerni bicikl, 1978.
Ai Weiiwei, Bicikli zauvijek, 2013.
Ines Krasić, Sobni bicikl, California Dream: Unisex, 1999. – 2000. (vlasnik Filip Trade)
Vasko Lipovac, Biciklisti, Zapadna obala, Split, 2015. (snimio Marijo Bašić) Claes Oldenburg, Zakopani bicikl, Parc de la Vilette, Pariz, 1990.
Aktualno: Iz Knjižnice ALU
Povodom izložbe Vojina Bakića
Vojin Bakić jedan je od najvažnijih suvremenih hrvatskih kipara. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti i pohađao specijalku kod Frana Kršinića. Bio je vrlo vješt u figurativnom oblikovanju, no s vremenom se sve više okretao istraživanju oblika i apstraktnom izričaju. Postupak je išao od impresionističke obrade površine, preko sažimanja mase na organičke ili geometrizirane oblike, pa sve do posve apstraktnih formi.
Radovi mu stoga obuhvaćaju vrlo raznolike izričaje i teme: portrete (Ivan Goran Kovačić), spomenike, figure (Bik, Ptica), do eksperimentalnih Svjetlosnih i Razlistanih formi. Značajni su njegovi spomenici antifašističkoj borbi (sam Bakić izgubio je četiri brata u logoru), koje realizira u figurativnom izričaju (spomenik Ivanu Filipoviću), apstraktnom oblikovanju (Dotrščina u Zagrebu, Kamenska u Slavoniji) ili pak u složenoj kiparsko-arhitektonskoj kompoziciji (Petrova gora).
Prva retrospektivna Bakićeva izložba održana je već 1958. godine u Gradskoj galeriji suvremene umjetnosti, a predstavila je 45 izložaka. Te godine izašla je i monografija maloga formata iz serije Mala likovna biblioteka izdavačke kuće Naprijed. Knjižice je opremio Ivan Picelj, a izbor radova i predgovor napravio je Milan Prelog. Radove je snimio Tošo Dabac.
 |
 |
Prethodne objave možete vidjeti na ovoj poveznici.
Virtualna izložba: Bicikl
Bicikli s pedalama postali su popularni čim su se pojavili u drugoj polovici 19. stoljeća. Razni modeli s velikim kotačima (velociped, penny farthing, comet, ordinary i dr.) mogli su se kretati dosta brzo, ali bili su nesigurni za upravljanje i prilično neudobni, pa se u Engleskoj takav tip bicikla nazivao boneshaker (https://ingeniumcanada.org/channel/articles/a-ride-through-the-evolution-of-the-bicycle-part-2). Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kada se pojavila moderna verzija s lancem i pneumatskim gumama za kotače, bicikl je doživio ogromnu popularnost. Osnivani su biciklistički klubovi i građeni velodromi, a u mnogim su se gradovima održavale biciklističke utrke koje su bile vrlo posjećene.
Bicikl je postao osobito omiljen među umjetnicima. Neki su i sami bili strastveni biciklisti (kao Maurice de Vlaminck koji je sudjelovao na utrkama) i redovito pratili treninge i natjecanja (npr. Toulouse-Lautrec). Bicikl je postao simbol dinamizma i slobode, a za žene i svojevrstan oblik emancipacije (https://www.jstor.org/stable/23791374). Kubisti, futuristi i nadrealisti prikazali su ga na mnoštvo načina, a novu popularnost je doživio kod pop artista te ponovo u suvremenije doba. Interpretacije su vrlo raznolike. Kreću se od studije dinamike kretanja, stvaranja jedinstvena bića biciklista i vozila, donošenja napetosti utrke i koncentracije ili umora natjecatelja, ili pak predstavljanja iščekivanja i bodrenja mnoštva. Bicikl je i vozilo usamljena putnika koji njime bježi u idilični krajobraz, i urbano obiteljsko prijevozno sredstvo za posao ili dokolicu. Suvremeni autori poput Ines Krasić, Ladislava Galete i Ai Weiweia dat će mu nova asocijativna i konceptualna značenja.
Više:
O biciklu na filmu i u književnosti:
https://www.jstor.org/stable/j.ctt1d4v1fw
https://www.jstor.org/stable/10.7588/worllitetoda.86.5.0022
Bicikl i modernizam:
https://www.jstor.org/stable/j.ctv550d3p.18
Filmski klasik neorealizma, Vittorio de Sica: Kradljivci bicikala (engl. titlovi)
https://www.youtube.com/watch?v=uQkDYXzsHJE
Jacques Tati: Praznični dan (engl. titlovi)
https://archive.org/details/jour-de-fete
Strip – manga:
https://en.wikipedia.org/wiki/Yowamushi_Pedal
Animirani film / anime:
https://en.wikipedia.org/wiki/The_Triplets_of_Belleville
https://en.wikipedia.org/wiki/Nasu:_Summer_in_Andalusia
Starije virtualne izložbe možete vidjeti na slijedećoj poveznici.
Knjižnične teme
Spašene knjige
Više možete pročitati na sljedećoj poveznici.
Radno vrijeme
Knjižnica radi parnim datumima od 10.30 do 15.30 sati.
Ako želite doći u nekom drugom terminu, kao i za sve upite, nejasnoće i prijedloge, slobodno se obratite voditeljici knjižnice.
Lokacija
Putokaz: S ulaza u Jadran film ide se glavnom cestom skoro do McDonaldsa, potom se desnim odvojkom prođe pored Kiparskog odsjeka i tzv. laboratorija do kraja puta. Nasuprot Kiparskom odsjeku su dva siva betonska paviljona. Knjižnica je u lijevome paviljonu; ulaz je u prolazu između paviljona.
Osnovne upute
Svi studenti i nastavnici imaju pravo besplatnog upisa u knjižnicu. U svaku ak. godinu korisnik se ponovno upisuje.
U pravilu se mogu posuditi najviše 3 knjige. Za potrebe seminara, istraživanja i završnih radova može se u dogovoru s knjižničarom posuditi i više naslova. U slučaju veće potražnje broj posuđenih publikacija može se ograničiti. Rok posudbe je 3 do 4 tjedna.
Povrat knjiga i potvrde o razduženju
Na kraju ak. godine obvezan je povrat svih posuđenih knjiga. Korisnici koji ne vrate knjige ostaju zabilježeni u sustavu i ne mogu se upisati u sljedeću godinu.
Prilikom predaje završnoga i diplomskoga rada svi studenti moraju dobiti potvrdu da nemaju dugovanja prema knjižnici. Molimo da putem e-maila na vrijeme zatražite potvrdu.
Također molimo studente koji protekle ak. godine nisu bili korisnici knjižnice i ne predaju završne i diplomske radove da ne opterećuju knjižnicu zahtjevima za potvrdama.
Kontakt
Voditeljica Knjižnice:
Anđelka Dobrijević Turina
prof. pov. umjetnosti i komp. književnosti, dipl. knjižničarka
mob: 099 258 5840
e-mail: andjelka@alu.unizg.hr
Newsletter
Novosti o knjižnici i knjižnoj građi možete pročitati na ovoj poveznici.
Broj posjetitelja:
