Nepoznati autor, Francuska, Izlet na velocipedima, ?
Umberto Boccioni, Dinamizam biciklista, 1913.
Jean Metzinger, Na velodromu, 1914.
Oscar Dominguez, Žuti bicikl, 1940?
Marcel Duchamp, Kotač bicikla, 1913. (verzija iz 1951.)
Pablo Picasso, Glava bika, 1942.
Jean Dubuffet, Bicikl, 1944.
Claude Monet, Jean Monet na triciklu, 1872.
Alphonse Mucha, Cycles Perfecta, 1902.
Federico Zandomeneghi, Susret na biciklima, 1896.
Alex Katz, Bicikliranje u Central Parku, 1982.
Frank Patterson, Stari pub, 1920. - 1940.
Fernand Leger, obitelj na prazničnom izletu, 1948. - 1949
Krsto Hegedušić, Katalog izložbe
Antonio Ruiz, Utrka, 1938.
Marisol, Utrka, 1968.
Charles Demuth, Vodviljski akrobat na biciklu, 1919.
Francis Bacon, George Dyer na biciklu, 1966.
Ladislav Galeta, Dvosmjerni bicikl, 1978.
Ai Weiiwei, Bicikli zauvijek, 2013.
Ines Krasić, Sobni bicikl, California Dream: Unisex, 1999. – 2000. (vlasnik Filip Trade)
Claes Oldenburg, Zakopani bicikl, Parc de la Vilette, Pariz, 1990.
Vasko Lipovac, Biciklisti, Zapadna obala, Split, 2015. (snimio Marijo Bašić)
Virtualna izložba: Bicikl
Bicikli s pedalama postali su popularni čim su se pojavili u drugoj polovici 19. stoljeća. Razni modeli s velikim kotačima (velociped, penny farthing, comet, ordinary i dr.) mogli su se kretati dosta brzo, ali bili su nesigurni za upravljanje i prilično neudobni, pa se u Engleskoj takav tip bicikla nazivao boneshaker (https://ingeniumcanada.org/channel/articles/a-ride-through-the-evolution-of-the-bicycle-part-2). Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kada se pojavila moderna verzija s lancem i pneumatskim gumama za kotače, bicikl je doživio ogromnu popularnost. Osnivani su biciklistički klubovi i građeni velodromi, a u mnogim su se gradovima održavale biciklističke utrke koje su bile vrlo posjećene.
Bicikl je postao osobito omiljen među umjetnicima. Neki su i sami bili strastveni biciklisti (kao Maurice de Vlaminck koji je sudjelovao na utrkama) i redovito pratili treninge i natjecanja (npr. Toulouse-Lautrec). Bicikl je postao simbol dinamizma i slobode, a za žene i svojevrstan oblik emancipacije (https://www.jstor.org/stable/23791374). Kubisti, futuristi i nadrealisti prikazali su ga na mnoštvo načina, a novu popularnost je doživio kod pop artista te ponovo u suvremenije doba. Interpretacije su vrlo raznolike. Kreću se od studije dinamike kretanja, stvaranja jedinstvena bića biciklista i vozila, donošenja napetosti utrke i koncentracije ili umora natjecatelja, ili pak predstavljanja iščekivanja i bodrenja mnoštva. Bicikl je i vozilo usamljena putnika koji njime bježi u idilični krajobraz, i urbano obiteljsko prijevozno sredstvo za posao ili dokolicu. Suvremeni autori poput Ines Krasić, Ladislava Galete i Ai Weiweia dat će mu nova asocijativna i konceptualna značenja.
Više:
O biciklu na filmu i u književnosti:
https://www.jstor.org/stable/j.ctt1d4v1fw
https://www.jstor.org/stable/10.7588/worllitetoda.86.5.0022
Bicikl i modernizam:
https://www.jstor.org/stable/j.ctv550d3p.18
Filmski klasik neorealizma, Vittorio de Sica: Kradljivci bicikala (engl. titlovi)
https://www.youtube.com/watch?v=uQkDYXzsHJE
Jacques Tati: Praznični dan (engl. titlovi)
https://archive.org/details/jour-de-fete
Strip – manga:
https://en.wikipedia.org/wiki/Yowamushi_Pedal
Animirani film / anime:
https://en.wikipedia.org/wiki/The_Triplets_of_Belleville
https://en.wikipedia.org/wiki/Nasu:_Summer_in_Andalusia
Starije virtualne izložbe možete vidjeti na slijedećoj poveznici.
