
Nepoznati autor, Bogati i siromašni, 17. st.
Van Gogh, Krumpiraši, 1885.
Dorothy Rutka, Siromaštvo, 1967.
Jack Smith, Majka kupa dijete, 1953
Drago Trumbetaš, Oko peći, Ciklus: Život kao zmija, 1986.
Henry Ossawa Tanner, Zahvalni siromasi, 1894.
David Tenniers ml., Dva prosjaka na rubu mjesta, 1660. - 1670.
Pieter Brueghel, Prosjaci, 1568.
Edouard Manet, Skupljač krpa, 1865. - 1870.
Ilja Rjepin, Burlaci, 1870. - 1873.
Gustave Courbet, Tucači kamena, 1849.
Jean-Francois Millet, Pabirčenje, 1857.
Jean Geoffroy, Glad, 1886.
Giacomo Cerutti, Škola šivanja za siromašne djevojčice, oko 1720.
Joan Planella i Rodríguez, Djevojčica u tvornici, 1882.
Charles White, Djeca, 1950.
Fernand Pelez, Bez kuće, 1883.
Octave Tassaert, Smrznuta žena, oko 1850.
Winslow Homer, Station House (Beskućnici i ljudi zatvoreni zbog skitnje u policijskoj stanici), 1874.
Francisco Goya, Pobrecitas / Jadne djevojke, 1799.
Toulouse-Lautrec, Liječnička inspekcija, 1894.
George Grosz, U sumrak, 1922.
James Ensor, Pijanci, 1883
Kara Walker, Study for the White Riot, 2014.
Godišnjice Jerolima Miše
Ove godine u rujnu navršila se 135. godišnjica rođenja i 55. godišnjica smrti Jerolima Miše. Godine 1910. počeo je pohađati akademiju u Zagrebu (tada Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt), s koje je ubrzo izbačen jer je u jednome članku kritizirao svoga profesora. Školovanje je nastavio u Italiji, a kasnije u Austriji i Njemačkoj. Na ALU je bio nastavnik od 1943. do umirovljenja 1960. godine.
Miše je u svome likovnom izrazu i u kritičkim člancima prošao raznolike faze. Započeo je u duhu simbolizma i ekspresionizma, u početku se fokusirajući na psihološke portrete, a nerijetko i erotske teme. Kasnije se više okreće realizmu prikaza, s mnoštvom pejzažnih motiva, ponajviše iz Dalmacije, u kojima traži i svojevrsni „nacionalni izraz“. Jedno vrijeme donosi i pojednostavljenije prikaze seoskih ili gradskih scena u duhu socrealističkih tendencija. Kasnije slika velik broj mrtvih priroda.
U kojemu god stilskome smjeru okušavao svoj likovni iskaz, Miše se uvijek pokazuje kao izvrstan crtač i odličan portretist. Te dvije kvalitete najbolje su iskazane u njegovoj znamenitoj mapi „Naši dragi suvremenici“, koju Knjižnica ALU ima u svome fondu. Tiskana je 1944. a sadrži 60 portreta poznatih autora s različitih kulturnih područja, primjerice: D. Cesarić, Jakov Gotovac, Nikola Šop, D. Tadijanović, Tin Ujević, Joza Kljaković, V. Nazor, Branko Gavella i dr.
![]() |
![]() |
Prethodne objave možete vidjeti na ovoj poveznici.
Starije virtualne izložbe možete vidjeti na slijedećoj poveznici.
Spašene knjige
Više možete pročitati na sljedećoj poveznici.
Knjižnica je privremeno smještena u glavnoj zgradi ALU, Ilica 85, treći kat. Do konačnog smještaja dostupan je samo dio knjižničnoga fonda.
Radno vrijeme za korisnike je od 10 do 15 sati.
Za sva pitanja, nejasnoće ili posebne situacije slobodno se obratite voditeljici Knjižnice:
Anđelka Dobrijević Turina
prof. pov. umjetnosti i komp. književnosti, dipl. knjižničarka
mob: 099 258 5840
e-mail: andjelka@alu.unizg.hr
Upis u knjižnicu je besplatan, a korisnički podaci zaštićeni. U pravilu se mogu posuditi najviše 3 knjige, uz rok posudbe od 3 do 4 tjedna. Upis se ponavlja za svaku ak. godinu.
Na kraju ak. godine obvezan je povrat svih posuđenih knjiga. Korisnici koji ne vrate knjige ostaju zabilježeni u sustavu i ne mogu se upisati u sljedeću godinu.
Prilikom predaje završnoga i diplomskoga rada svi studenti moraju dobiti potvrdu da nemaju dugovanja prema knjižnici. Molimo da putem e-maila na vrijeme zatražite potvrdu te navedete svoje podatke i svrhu njezina izdavanja.
Molimo ostale studente da ne opterećuju knjižnicu nepotrebnim zahtjevima za potvrdama.
Novosti o knjižnici i knjižnoj građi možete pročitati na ovoj poveznici.
Broj posjetitelja: