Cuevas de la Araña, Valencia, Španjolska, Prikupljanje meda

Petrus Christus, Portret kartuzijanca, 1446.

Nepoznati autor, Portret žene iz obitelji Hofer, 1470.

Carlo Crivelli, Bogorodica s djetetom (Madonna Lenti), 1480.

Peter Brueghel st., Pčelari
(Izreka: „Ako znaš gdje leži blago, možeš ga orobiti“), 1567./68.

Balthasar van der Ast, Cvijeće u vazi, skakavac i školjke, 1625. – 1630.

Jan van Kessel, Cvijeće i kukci, 1650-te

Rachel Ruysch, Voće i insekti, 1711.

Guercino, Et in Arcadia ego, 1618. – 1622.

Eishosai Choki, Hvatanje krijesnica, 1793.

François Gérard, Amor i Psiha, 1798.

Maria Sibylla Merian, Metamorphosis Insectorum Surinamensium:
Grančica nara i plavi Morpho leptir, 1705.

Marianne North, Kukci i lišće, oko 1870.

William Blake, Muha (Pjesme nevinosti i pjesme iskustva), 1794.

Odilon Redon, Plačući pauk, 1881.

Salvador Dali, Lice s mravima, 1936. /37.

Maurizio Bottoni, Kruh, 2014.

Damien Hirst, Crno sunce, 2004. (napravljeno od tisuća muha)

Louise Bourgeois, Maman, 1999.
(https://www.myartbroker.com/artist-louise-bourgeois/articles/louise-bourgeois-woman-behind-spider-sculptures)

Thomas Saraceno: Arachnophilia: Podvodni pauk, 2018. – 2019.
(https://studiotomassaraceno.org/)

Aktualno: Iz knjižničnog fonda

Povodom izložbe „Mreža motovunskih susreta“ u MSU-u u Zagrebu

Motovunski likovni susreti održavali su se između 1972. i 1984. u Motovunu u Istri, što je imalo značajnoga utjecaja za revitalizaciju toga grada. Okupili su mnoge domaće i strane avangardne likovne autore, pionirski istražujući neke zanimljive teme: Identitet, Transformacije papira, Mladi / Nova slika, Nova skulptura i sl.

Predstavljamo katalog izložbe iz 1980. koja je radionicu prikazala u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu. Te godine Susreti su bili posvećeni mladim jugoslavenskim autorima, a od sudionika možemo spomenuti Milivoja Bijelića, Ninu Ivančić, Antu Rašića, Damira Sokića, Maura Stipanova i Tomaža Šalamuna. Predgovor je napisao Marijan Susovski.

Prethodne objave možete vidjeti na ovoj poveznici.

Virtualna izložba: Kukci i poneki pauk

Uz Dan pčela i Dan leptira

Svake se godine u svibnju na prijedlog Ujedinjenih naroda obilježavaju Dan pčela i Dan leptira. Zadnjih godina često se čuju upozorenja znanstvenika da broj kukaca i njihovih vrsta drastično opada. Kukci su esencijalni dio prehrambenoga lanca i glavni su biljni oprašivači, pa to nije samo gubitak biološke raznolikosti već i izravna prijetnja čovjekovu opstanku.

U likovnim prikazima kukci se pojavljuju od prethistorije – drži se da se u špiljama pokraj Valencie u Španjolskoj može vidjeti prvi prikaz sakupljanja meda. Insekti su bili važni i u vjerovanjima starih civilizacija (svi znamo za staroegipatske skarabeje), a i u vaneuropskim područjima, npr. kod Hopi i Navaho indijanaca, kod nekih afričkih naroda, kod Aboridžina. Osobito razvijen i sofisticiran odnos prema kukcima postojao je na Dalekom istoku.

Teško je pobrojati s kakvom su se sve značenjima kukci prikazivali tijekom povijesti. Kao što u svakodnevnom životu izazivaju i divljenje i čuđenje, i strah i odbojnost, tako i na slikama mogu biti simboli božanskoga i pozitivnih osobina, ali i prilično zastrašujući ili u pratnji demonskih sila.

Već od srednjega vijeka nalazimo kukce kao dio predstavljene zbilje, kao nositelje neke simboličke vrline ili značenja ili kao čudne i mitske pojave (primjerice opasni divovski mravi koji skupljaju i čuvaju zlato u podzemlju). U 15. i 16. st. na portretima se zna pojaviti musca depicta, koja ističe slikarevu vještinu i pojačava iluzionistički efekt, no ujedno je i svojevrsni memento mori ili simbol prolaznosti i vanitasa. U sljedećem razdoblju razne vrste minuciozno prikazanih insekata pojavljuju se na bogatim kompozicijama voća i cvijeća.

S vremenom predstavljanje kukaca dobiva više prirodoznanstveno značenje ili je dio sveobuhvatnog divljenja prirodi i prikaza njezina nevjerojatnoga bogatstva, u čemu su se osobito istaknule dvije žene. Maria Sibylla Merian od mladosti je proučavala i crtala kukce, a u poznijim je godinama otputovala u Surinam i istražila tamošnju floru i insekte. Prva je prikazala kukce u svim fazama razvoja, što je bilo iznimno važno jer se do tada vjerovalo da se rađaju iz blata. Marianne North je posjetila mnoge egzotične i nepristupačne krajeve vrlo precizno slikajući prvenstveno biljke ali i insekte i druge životinje. Osim što imaju likovnu vrijednost, njihove slike i danas su važne botaničarima i entomolozima te je po autoricama nazvano više biljnih i entomoloških jedinki.

Moderni i suvremeni autori također su u svojim radovima predstavljali ili koristili kukce, ponajčešće muhe, ili se referirali na njih. Među kukce često netočno ubrajamo i pauke, koji su druga biološka skupina, ali kako su nerazdvojno povezani, priključit ćemo ovdje i nekoliko njihovih prikaza.

Više:

https://www.jstor.org/stable/j.ctt1qv5ncp.8?Search=&seq=1

https://www.jstor.org/stable/2739414?searchText=Maria+Sibylla+Merian&seq=1

https://blogs.bl.uk/digitisedmanuscripts/2014/08/bugs-in-books.html

Starije virtualne izložbe možete vidjeti na slijedećoj poveznici.

Knjižnične teme

Povodom Dana broja Pi: Matematičari knjižničari

Svake se godine 14. 3. obilježava Dan matematike ili Dan broja Pi, kada se na razne načine pokušava osvijestiti koliko je matematika skriveno prisutna u našim životima i na kakve se kreativne i zabavne načine može koristiti.

Više pročitajte na sljedećoj poveznici.

Radno vrijeme

Knjižnica radi parnim datumima od 10.30 do 15.30 sati.

Ako želite doći u nekom drugom terminu, kao i za sve upite, nejasnoće i prijedloge, slobodno se obratite voditeljici knjižnice.

Lokacija

Putokaz: S ulaza u Jadran film ide se glavnom cestom skoro do McDonaldsa, potom se desnim odvojkom prođe pored Kiparskog odsjeka i tzv. laboratorija do kraja puta. Nasuprot Kiparskom odsjeku su dva siva betonska paviljona. Knjižnica je u lijevome paviljonu; ulaz je u prolazu između paviljona.

Osnovne upute

Svi studenti i nastavnici imaju pravo besplatnog upisa u knjižnicu. U svaku ak. godinu korisnik se ponovno upisuje.

U pravilu se mogu posuditi najviše 3 knjige. Za potrebe seminara, istraživanja i završnih radova može se u dogovoru s knjižničarom posuditi i više naslova. U slučaju veće potražnje broj posuđenih publikacija može se ograničiti. Rok posudbe je 3 do 4 tjedna.

Povrat knjiga i potvrde o razduženju

Na kraju ak. godine obvezan je povrat svih posuđenih knjiga. Korisnici koji ne vrate knjige ostaju zabilježeni u sustavu i ne mogu se upisati u sljedeću godinu.

Prilikom predaje završnoga i diplomskoga rada svi studenti moraju dobiti potvrdu da nemaju dugovanja prema knjižnici. Molimo da putem e-maila na vrijeme zatražite potvrdu.

Također molimo studente koji protekle ak. godine nisu bili korisnici knjižnice i ne predaju završne i diplomske radove da ne opterećuju knjižnicu zahtjevima za potvrdama.

Kontakt

Voditeljica Knjižnice:

Anđelka Dobrijević Turina
prof. pov. umjetnosti i komp. književnosti, dipl. knjižničarka

mob: 099 258 5840
e-mail: andjelka@alu.unizg.hr

Newsletter

Novosti o knjižnici i knjižnoj građi možete pročitati na ovoj poveznici.

Broj posjetitelja: free website counter