Pompeji, 1. st.
Francesco Hayez, 1859.
Camille Claudel, Šakuntala, 1905.
Klimt, 1907-08.
Ludek Marold, Poljubac pod suncobranom, 1890.
Heinrich Aldegrever, Svadbeni ples, 1538.
Sode no maki (Handscroll for the Sleeve), 1785.
Jean Honore Fragonard, Mladi ljubavnici, zadnja četvrt 18. st.
August Rodin, 1882.
Toulouse-Lautrec, U krevetu, 1892-93.
Tizian, Mars, Venera i Amor, oko 1550.
Marc Chagall, Rođendan, 1915.
Frederic Vallotton, 1898.
Roy Lichenstein, Kiss V, 1964.
Pietro della Vecchia, 1640. – 1660.
Jeff Koons, 2015. - 2025. (prema meissenskom porculanu)
Amy Sherald, For Love, and for Country, 2022. (prema fotografiji Alfreda Eisenstaedta V-J Day Times Square, 1945.)
Banksy, Kissing coppers, 2004.
Brancusi, 1909.
Egon Schiele, Svećenik i opatica, 1912.
Ernst Ludwig Kirchner, 1930.
Dante Gabriel Rossetti, Paolo i Francesca, 1855.
Antonio Canova, Amor i Psiha, 1787. – 1793.
Magritte, Ljubavnici, 1927. – 1928.
Aktualno: Iz Knjižnice ALU
Knjiga GEFF-a
U MSU-u se održava izložba posvećena „Genre Film Festivalu (GEFF-u), prvom festivalu eksperimentalnog filma u bivšoj Jugoslaviji i istočnoeuropskom prostoru te jednom od ključnih mjesta formiranja strukturalnog filma, konceptualne umjetnosti i širih avangardnih tendencija 1960-ih. GEFF je okupljao autore i intelektualce iz različitih područja – filma, vizualnih umjetnosti, filozofije, kritike, znanosti i dizajna. U njegovim su žirijima, programima i raspravama sudjelovali vodeći umjetnici i intelektualci toga razdoblja, među njima: Dušan Makavejev, Vatroslav Mimica, Aleksandar Saša Petrović, Danilo Pejović, Radoslav Putar, Aleksander Bassin, Josip Vaništa, Vjenceslav Richter i mnogi drugi.“ (http://www.msu.hr/dogadanja/geff-63-69-od-antifilma-do-crnog-vala/1847.html)
GEFF se održao četiri puta u razdoblju od 1963. do 1970. godine. Bio je važno mjesto okupljanja te produkcije i promocije novih umjetničkih praksi.
Uz festival je izdana i Knjiga GEFFa 63/1, koja je izašla je u Zagrebu 1967. godine. Uredio ju je Mihovil Pansini, tada jedan od vodećih autora eksperimentalnog filma, a likovno opremio Mihajlo Arsovski.
 |
 |
Prethodne objave možete vidjeti na ovoj poveznici.
Virtualna izložba: Poljubac ljubavnika
Praznik sv. Valentina spominje se u engleskoj literaturi još od 14. stoljeća. Datum mu je isprva bio smještan u različite mjesece, ovisno o tome na kojega se od mogućih Valentina mislilo, a pretpostavlja se i da je najprije bio vezan uz proslavu početka proljeća.
Već zarana se dan sv. Valentina posvećuje zaljubljenima, pa se u tom kontekstu spominje i u Shakespeareovu „Hamletu“. Krajem 18. st. u Engleskoj je publicirana knjiga romantičnih stihova i napjeva za one zaljubljene koji ih ne znaju sami sastaviti, a počele su se proizvoditi i valentinovske čestitke. Običaj slanja čestitki, slatkiša, cvijeća i darova jako se proširio tijekom 19. stoljeća u Engleskoj i ostalim zemljama gdje se govori engleski, a tijekom 20. st. i u drugim krajevima svijeta.
Novu virtualnu izložbu ovom prigodom posvećujemo ljubavnom poljupcu. Iako je kroz povijest umjetnosti bilo puno prikaza zaljubljenih parova, sam čin poljupca nije toliko čest, zacijelo i zato što se nije smatrao primjerenim za prikazivanje. U galeriji možete vidjeti na koje su načine autori doživjeli taj trenutak, krećući od potpuna sjedinjenja pa gotovo do agresije, od traženja mira, utjehe i bliskosti do predavanja strasti, od momenta koji izdvaja ljubavnike od ostaloga svijeta do sugeriranja ideje tajne ili laži koja im ni u trenutku bliskosti ne dopušta punu povezanost.
Za daljnje istraživanje:
Why Philosophy of Art Cannot Handle Kissing, Touching, and Crying
The Journal of Aesthetics and Art Criticism, Vol. 61, No. 1 (Winter, 2003), pp. 17-27 (11 pages)
https://www.jstor.org/stable/1559109
Starije virtualne izložbe možete vidjeti na slijedećoj poveznici.
Knjižnične teme
Spašene knjige
Više možete pročitati na sljedećoj poveznici.
Osnovne informacije
Knjižnica je privremeno smještena u glavnoj zgradi ALU, Ilica 85, treći kat. Do konačnog smještaja dostupan je samo dio knjižničnoga fonda.
Radno vrijeme za korisnike je od 10 do 15 sati.
Za sva pitanja, nejasnoće ili posebne situacije slobodno se obratite voditeljici Knjižnice:
Anđelka Dobrijević Turina
prof. pov. umjetnosti i komp. književnosti, dipl. knjižničarka
mob: 099 258 5840
e-mail: andjelka@alu.unizg.hr
Upis i posudba
Upis u knjižnicu je besplatan, a korisnički podaci zaštićeni. U pravilu se mogu posuditi najviše 3 knjige, uz rok posudbe od 3 do 4 tjedna. Upis se ponavlja za svaku ak. godinu.
Povrat knjiga i potvrde o razduženju
Na kraju ak. godine obvezan je povrat svih posuđenih knjiga. Korisnici koji ne vrate knjige ostaju zabilježeni u sustavu i ne mogu se upisati u sljedeću godinu.
Prilikom predaje završnoga i diplomskoga rada svi studenti moraju dobiti potvrdu da nemaju dugovanja prema knjižnici. Molimo da putem e-maila na vrijeme zatražite potvrdu te navedete svoje podatke i svrhu njezina izdavanja.
Molimo ostale studente da ne opterećuju knjižnicu nepotrebnim zahtjevima za potvrdama.
Newsletter
Novosti o knjižnici i knjižnoj građi možete pročitati na ovoj poveznici.
Broj posjetitelja:
