|
Zlatko Prica |
|
|
Victor Vasarely |
|
|
Stevan Luketić |
|
|
Aleksandar Srnec |
|
|
Mladen Galić |
|
|
Miodrag B. Protić |
|
|
Branko Ružić |
|
|
Gianni Colombo |
 |
|
Ljerka Šibenik |
 |
|
Jesus Rafael Soto |
 |
|
Daniel Buren |
 |
|
Bojan Stranić |
|
|
Dragoš Kalajić |
 |
|
Maksim Krstulović |
 |
|
Biserka Baretić |
 |
|
Ordan Petlevski |
|
|
Pablo Picasso |
 |
Katalozi Galerije suvremene umjetnosti s priloženim serigrafijama
Današnji Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu započeo je svoju djelatnost 1954. godine kao Gradska galerija suvremene umjetnosti. Bila je smještena u palači obitelji Kulmer na Katarininu trgu dok se 1998. nije preselila u sadašnju zgradu i dobila status Muzeja. Galerija je od početka bila posvećena ne samo prikupljanju već i promicanju suvremenih autora i tema, pa su tamo svoje izložbe imale i Nove tendencije i danas vrlo poznati i priznati avangardni umjetnici. Izložbe su pratili tekstovi povjesničara umjetnosti, odnosno likovnih kritičara koji su i sami sudjelovali u nastajanju tadašnjih likovnih pokreta i promicali vizualna istraživanja i eksperimentiranja: Vere Horvat - Pintarić, Matka Meštrovića, Miće Bašičevića, Bože Beka, Radoslav Putara, Jerka Denegrija i drugih. Stoga i katalozi GSU-a imaju vrijednost kao prikaz povijesti moderne umjetnosti i uvid u likovna kretanja druge polovice 20. stoljeća.
Jedna serija kataloga Galerije suvremene umjetnosti osobito se ističe po tome što su unutar njih priložene i serigrafije predstavljenih autora. Izlazili su tijekom 1960-ih i početkom 1970-ih godina, karakterističnoga su četvrtastog oblika, a dizajnirao ih je Ivan Picelj. Serigrafije su otisnute u sitotiskarskoj radionici – Atelijeru Brane Horvata. Uloga Brane Horvata i njegove tiskare iznimno je važna za to razdoblje, jer je odličnom kvalitetom tiska potpomogla eksperimentiranju s tehnikom serigrafije i njezinu širenju, tako da se govori o Zagrebačkoj serigrafiji kao posebnoj pojavi u hrvatskoj umjetnosti (vidi: http://www.kabinet-grafike.hazu.hr/hr/izlozbeUtijekuSerigrafija.htm). Horvat je, osim za domaće autore, radio i za druge istaknute umjetnike (L. Fontana, V. Vasarely, Max Bill i dr.).
Knjižnica Akademije posjeduje više kataloga domaćih i stranih autora iz te serije koje vam predstavljamo u prilogu.
